Konačni prijedlog zakona o provedbi Akta o digitalnim uslugama (DSA) još je u pripremi, potvrđeno je Hini iz Ministarstva pravosuđa, a dio oporbe i novinarske udruge ističu da taj zakon već kasni i podsjećaju da je zbog toga Hrvatska dobila opomenu Europske komisije.
U oporbi i novinarskoj zajednici naglašavaju da je Europska unija usvojila Akt o digitalnim uslugama da bi uvela obavezu online-platformama da se suprotstave nezakonitom sadržaju, dezinformacijama i izbornim manipulacijama te kako bi osigurale transparentnost i odgovornost.
Podsjećaju i da se odredbe DSA lani od veljače već primjenjuju na internetske platforme koje djeluju u Hrvatskoj, u skladu s europskom regulativom, ali i da Hrvatska, unatoč imenovanju Hrvatske regulatorne agencije za mrežne djelatnosti (HAKOM) koordinatorom za digitalne usluge, gotovo godinu dana nije donijela odgovarajući zakon kojim bi se HAKOM-u osigurala "sredstva i alati" za rad.
Implementacija Akta o digitalnim uslugama postala je iznimno aktualna nakon nedavne objave izvršnog direktora Mete Marka Zuckerberga o ukidanju fact-checkinga na platformama poput Facebooka u SAD, a povodom toga Hrvatsko novinarstvo društvo (HND) i Sindikat novinara Hrvatske (SNH) poslali su dopis, premijeru Andreju Plenkoviću i nadležnim institucijama kao svojevrsnu "požurnicu" za implementaciju DSA.
U ovom trenutku, kada globalne platforme poput Mete mijenjaju pristup moderiranju sadržaja, pozivamo Vladu RH i nadležna tijela da ubrzaju implementaciju DSA i poduzmu sve potrebne korake kako bi zaštitili javni interes, integritet medijskog prostora i prava korisnika te vas pozivamo da ubrzate usklađivanje s europskim vrijednostima i vladavinom te da donesete konkretne mjere i izmijenite zakonodavstvo, ističe se u dopisu HND-a i SNH poslanom i Ministarstvu pravosuđa, uprave i digitalne transformacije kao predlagatelju zakona te saborskom Odboru za informiranje, informatizaciju i medije.
Iako se u novinarskim organizacijama još nisu službeno oglasili jesu li dobili odgovore od tih institucija, kašnjenje u donošenju zakona za provedbu Akta o digitalnim uslugama za Hinu je prokomentirala potpredsjednica saborskog Odbora za medije Urša Raukar-Gamulin (Možemo).
Sprječavanje širenja dezinformacija i zaštita korisnika digitalnih platformi
Da, Hrvatska kasni s primjenom. Prvo čitanje je bilo u jesen, početkom listopada, i od onda se ništa ne događa. Održala sam slobodni govor o toj temi, međutim nije bilo reakcije. Postavila sam i pitanje premijeru Plenkoviću na aktualno satu, međutim, još je bio pod dojmom poraza HDZ-a na predsjedničkim izborima i nije dao nikakav odgovor, kazala je Raukar-Gamulin.
Dodala je i da na idućoj sjednici saborskog odbora namjerava postaviti pitanje kada će taj zakon stići u drugo čitanje i zatražit će da se podrži pismo HND-a i SNH. U ime Možemo ocijenila je i postojeći prijedlog zakona, ali i dosadašnje postupanje vlade.
Nije jasno koje konkretne mjere vlada planira poduzeti za sprječavanje širenja dezinformacija i zaštitu korisnika digitalnih platformi. Najveći problem zakona je što ne daje HAKOM-u sve ovlasti i alate koje su Aktom o digitalnim uslugama predviđeni. Nadalje, pitanje je kako će se osigurati da HAKOM ima sve resurse potrebne za izvršavanje svojih zadaća, ističe Raukar-Gamulin.
Svakako, od velike je važnosti da se Akt o digitalnim uslugama u potpunosti prenese u hrvatsko zakonodavstvo jer slučajevi kupovine vijetnamskih i američkih botova u kampanjama ili lažne optužbe za ruski utjecaj na nedavne predsjedničke izbore jasno pokazuju koliko su institucije nespremne na izazove digitalne manipulacije, zaključila je.
S druge strane, SDP-ov član saborskog Odbora za medije Ivan Račan kazao je kako Hrvatska još nije formalno usvojila nacionalni zakon o provedbi DSA, ali njegove odredbe već se primjenjuju na sve internetske platforme u skladu s europskom regulativom. Upitan, pak, ima li informaciju kada će konačni prijedlog zakona doći pred saborske zastupnike na plenarnu sjednicu, kratko je kazao da tu informaciju nema.
Zakonski rok za podnošenje prijedloga u drugo čitanje je šest mjeseci od usvajanja u prvom čitanju. Otprilike smo na pola tog vremena, kazao je. Račanov istup o "zakonodavnom poluvremenu" dopunili su i iz Ministarstva pravosuđa ne otkrivajući kada bi i napokon mogao biti predstavljen konačni prijedlog zakona.
Priprema konačnog prijedloga u skladu s pristiglim prijedlozima
Prijedlog Zakona prošao je u listopadu 2024. godine prvo čitanje u Hrvatskom saboru te je u tijeku priprema Konačnog prijedloga zakona u skladu s prijedlozima pristiglim u mišljenjima. Ovo ministarstvo će Nacrt konačnog prijedloga zakona po usklađenju dostaviti Vladi RH na daljnje postupanje, nakon čega će uslijediti saborska procedura, navode u ministarstvu.
Hini su potvrdili i da se, u sklopu dopuna, u novi prijedlog zakona kao nadležna institucija za davanje naloga protiv nezakonitog sadržaja na internetu imenuje hrvatski medijski regulator - Agencija za elektroničke medije (AEM).
Usuglašeno je da se AEM zakonom imenuje kao tijelo nadležno za izdavanje naloga za djelovanje protiv nezakonitog sadržaja i naloga za davanje informacija za nezakoniti sadržaj koji predstavlja povredu iz područja elektroničkih medija u skladu s ovlastima određenim posebnim propisima, ističu u ministarstvu.
Zaključno, na upit prijeti li mogućnost nastavka službenog postupka protiv Hrvatske zbog kašnjenja u implementaciji DSA, za Hinu se oglasilo i Predstavništvo Europske komisije u Hrvatskoj.
25. srpnja 2024. Komisija je pokrenula tzv. službeni postupak zbog povrede vezan za EU Akt o digitalnim uslugama jer je Hrvatska, iako je imenovala nadležna tijela za provedbu akta, odnosno koordinatora za digitalne usluge, isti nije i ovlastila kako bi mogao obavljati zadaće propisane aktom.
Dodaju i da je Komisija poslala službenu opomenu na koju je Hrvatska obavezna odgovoriti.
Hrvatska je imala dva mjeseca da odgovori i ukloni nedostatke na koje je ukazala Komisija. Ako ne dobije zadovoljavajuće odgovore, Komisija može uputiti obrazloženo mišljenje i nastaviti postupak. Možemo potvrditi kako postupak i dalje traje, zaključuju u Predstavništvu Europske komisije u Hrvatskoj.
Piše: Miroslav Edvin Habek
