Toksične čestice iz zraka koje udišemo mogu završiti u mozgu i izavati oštećenja

Nakon što su toksini prisutni u neurološkom tkivu, imunološkom sustavu ih je mnogo teže očistiti, pokazuju rezultati nove znanstvene studije.

Branimir Vorša | 24.06.2022. / 15:01

Slika nije dostupna (Foto: Zimo)

Zagađenje zraka ne utječe samo na zdravlje vaših pluća i srca. Nedavna istraživanja su otkrila da fine čestice također mogu uzrokovati oštećenje mozga, a znanstvenici misle da su konačno shvatili i kako.

U modelima istraživanja provedenim na miševima, čini se da ultrafine čestice u zraku mogu ući u pluća, prodrijeti u krvotok i na kraju dospjeti i u mozak.

Nakon što su toksini prisutni u neurološkom tkivu, imunološkom sustavu ih je mnogo teže očistiti. Zapravo, autori su otkrili da su čestice iz zraka zadržane u mozgu dulje nego u bilo kojem drugom organu u tijelu miševa.

Još nije jasno postoje li isti putevi kod ljudi, ali rezultati sugeriraju da, ako su čestice dovoljno male, mogu proći kroz krvno-moždanu barijeru , kontrolnu točku koja obično sprječava opasne otopljene tvari i druge štetne komponente u krvi da dođu do središnjeg živčanog sustava kod čovjeka.

Nepropusna krvno-moždana barijera bila je povezana s kognitivnim oštećenjem i prije, ali sadašnja studija je jedna od prvih koja pokazuje zagađivače zraka kako se šuljaju toj pograničnoj patroli u mozgu. Prije su znanstvenici mislili da fine čestice ne mogu proći krvno-moždanu barijeru. Umjesto toga, smatralo se da su čestice dospjele do mozga preko nosa ili živčanih stanica crijeva, koje su izravno povezane sa središnjim živčanim sustavom.

Ovo istraživanje baca novo svjetlo na vezu između udisanja čestica i načina na koji se one naknadno kreću po tijelu, objašnjava nanoznanstvenik Iseult Lynch sa Sveučilišta Birmingham u Velikoj Britaniji.

Danas se mnogo više zna o tome kako zagađenje zraka utječe na kardiovaskularni sustav nego na središnji živčani sustav. Međutim, posljednjih godina kronična izloženost onečišćenju zraka u velikim gradovima bila je povezana s neuroinflamacijom i kognitivnim padom, čak i kod mladih ljudi. Neka oštećenja izgledaju jezivo slično Alzheimerovoj bolesti, koja je također povezana s krvno-moždanom barijerom koja propušta.

Analizirajući cerebrospinalnu tekućinu 25 ljudi izloženih kroničnom onečišćenju zraka, znanstvenici su pronašli dokaze (kod otprilike trećine navedene skupine) čestica koje su opasni zagađivači zraka, uključujući željezo, kalcij, malajait i anatazni titanov dioksid.

Dokazi su upućivali na to da otrovni zrak nekako prodire u tekućinu koja obavija naše mozgove. Kako bi dodatno testirali tu ideju, znanstvenici su se okrenuli miševima.

Kada su čestice crnog ugljika i čestice titanovog dioksida ubrizgane izravno u pluća, potpuno zaobilazeći nos, autori su otkrili da su toksini upali u mozak miša putem cirkulirajuće krvi.

Iznenađujuće, struktura krvno-moždane barijere je oštećena, napominju autori studije objavljene u znanstvenom časopisu Proceedings of the National Academy of Sciences, a to je omogućilo otprilike 20 posto veće curenje. U nekoliko kriški moždanog tkiva miša, otrovne čestice pronađene su unutar i izvan krvnih žila u blizini krvno-moždane barijere, što dodatno podupire uočeni sigurnosni proboj.

U laboratorijskoj zdjelici autori su također pokazali izravnu translokaciju ultrafinih čestica kroz stanice koje čine krvno-moždanu barijeru.

U međuvremenu, miševi koji nisu bili izloženi zagađivačima zraka nisu pokazali nikakve dokaze o toksinima u njihovom moždanom tkivu. Kod onih koji su bili zaraženi, autori su primijetili eksponencijalni pad onečišćenja zraka iz svih organa mišjeg tijela nakon otprilike jednog dana, ali mozak je sporije izlučivao toksine.

Rezultati stoga nude niz dokaza rizika od onečišćenja česticama za središnji živčani sustav i u razjašnjavanju puta izloženosti egzogenim česticama od udisanja do mozga. Međutim, potreban je izravniji dokaz o izloženosti i putovima prijenosa sitnih čestica iz okoline od udisanja kroz krvotok i oštećenja krvno-moždane barijere u mozgu, što jamči daljnju detaljnu istragu, uključujući epidemiološke studije, u budućnosti, pišu autori studije.

Izvor: Science Alert

Još brže do najnovijih tech inovacija. Preuzmi DNEVNIK.hr aplikaciju

Vezane vijesti

Još vijesti