Izabrani američki predsjednik Donald Trump podnio je zahtjev američkom Vrhovnom sudu za odgodu provedbe potencijalne zabrane TikToka, navodeći potrebu za "političkim rješenjem" spora nakon njegove inauguracije.
Pravni sukob intenzivirao se u petak uz suprotne podneske TikToka i Bidenove administracije. TikTok je zatražio od suda da poništi zakon koji nalaže njegovo odvajanje od matične kompanije sa sjedištem u Kini do 19. siječnja 2025. godine, nazivajući to kršenjem Prvog amandmana. U međuvremenu, američka vlada je branila statut kao bitan za rješavanje pitanja nacionalne sigurnosti.
“Predsjednik Trump ne zauzima nikakav stav o temeljima ovog spora. Umjesto toga, s poštovanjem traži od Suda da razmotri odgodu roka predviđenog Zakonom za oduzimanje imovine od 19. siječnja 2025. godine, dok razmatra meritum ovog slučaja,” stoji u podnesku sudu koji je u Trumpovo ime podnio D. John Sauer, njegov kandidat za glavnog državnog odvjetnika i koji prenosi agencija AP.
Žalba označava posljednju Trumpovu intervenciju u američka nacionalna pitanja prije preuzimanja dužnosti. Dok je pripremao svoju administraciju u Mar-a-Lagu, pregovarao je o trgovinskoj politici i utjecao na odluke o saveznom proračunu. Njegov angažman s izvršnim direktorom TikToka Shouom Chewom odražava njegov evoluirajući stav o aplikaciji. Nekadašnji kritičar TikToka tijekom svog predsjedničkog mandata, navodeći rizike po nacionalnu sigurnost, Trump je od tada prihvatio platformu za povezivanje s mladim glasačima tijekom svoje kampanje.
Trump unatoč svemu i dalje brine o sigurnosnim rizicima TikToka, ali se protivi njegovoj zabrani u SAD-u. Njegov se podnesak slaže s TikTokovim argumentom da su strahovi od kineskog uplitanja spekulativni. TikTok tvrdi da vlada nema dokaza da je Peking pristupao korisničkim podacima ili manipulirao platformom.
Bidenova administracija se ne slaže, tvrdeći da veze TikToka s ByteDanceom i oslanjanje na tehnologiju razvijenu u Kini predstavljaju rizike. Dužnosnici tvrde da bi njegova korporativna struktura mogla olakšati buduće prijetnje, unatoč tome što dosad nije dokumentirano nikakvo političko uplitanje.
Vrhovni sud saslušat će usmene argumente 10. siječnja, raspravljajući o zakonu koji je potpisao predsjednik Joe Biden u travnju 2024. godine, a koji je prošao Kongres uz dvostranačku podršku.
