Po 19. put konferencija Advanced Technology Days okupila je u Zagrebu više od 500 sudionika koji tehnologiju promatraju iz inženjerske perspektive. Tijekom dva dana, sudionici su mogli birati između više od 60 predavanja uz sudjelovanje stranih i domaćih predavača koji se bave primjenom umjetne inteligencije, razvojem softvera, podacima, kibernetičkom sigurnošću i cloud infrastrukturom.
Tijekom uvodnog predavanja, predstavnici organizatora Tomislav Tipurić (Nephos) i Ivan Marković (Unitfly) istaknuli su da je iza nas godina velikih promjena u IT svijetu.
Joseph Guadagno, jedan od vodećih stručnjaka za .NET ekosustav i bivši predsjednik .NET Foundationa, tijekom otvaranja konferencije održao je kratki demo kroz koji je pokazao kako napraviti chat-based aplikaciju za nepredvidiv broj korisnika. Tipurić je ukratko predstavio razvoj generativne AI i dao pregled postojećih AI modela koje su tržištu ponudili veliki tehnološki igrači AWS, Google i Microsoft. Alan Debijađi (Unitfly) na primjeru iz tvrtke Unitfly u kratkom demu je pokazao kako se Microsoft Copilot može nadograditi tvrtkinim sadržajem i tako postati vlastiti AI agent.
Nakon keynotea program je nastavljen paralelnim predavanjima u 5 kino dvorana. Prvog dana konferencije u programu se našlo 33 predavanja, panel diskusija o umjetnoj inteligenciji te live ATD podcast u kojem je gostovao Adnan Pavlović iz organizacije WeAreDevelopers.
Toma Puljak (Daytona) tijekom svog predavanja The Life and Death of Dev Environments bavio se postavljanjem razvojnih okruženja – nužnim, ali često frustrirajućim zadatkom. Osvrnuo se na najpopularnije Dev Environments standarde, usporedio kako utječu na brzinu razvoja te objasnio kako umjetna inteligencija može pojednostaviti proces, omogućavajući programerima da se usredotoče na kodiranje. Damir Dobrić (Daenet) održao je predavanje Best practices: Building Enterprise Applications that leverage GenAI. Nova era razvoja softvera donosi novu vrstu inteligentnih aplikacija nastalih integracijom velikih jezičnih modela (LLM) i Generativne AI, što nudi nevjerojatne mogućnosti za poboljšanje poslovnih procesa. Dobrić je demonstrirao kako napraviti poslovne aplikacije koje inkorporiraju GenAI i pokazao mogućnosti OpenAI-ja i Azure OpenAI-ja. Predstavio je i napredne koncepte koji koriste Semantic Kernel za razvoj poslovnih AI agenata.
Na svom predavanju Embracing AI: The Next Evolution in Business Analysis Maja Rus (Software Sauna) bavila se utjecajem umjetne inteligencije na poslovnu analitiku. Koristeći umjetnu inteligenciju poslovni analitičari mogu bolje analizirati podatke, identificirati trendove i donositi utjecajne odluke. Pomoću novih AI alata i tehnika te stjecanjem odgovarajućih vještina analitičari postaju produktivniji i konkurentniji.
Ivan Marković je na panelu Odgovorna umjetna inteligencija razgovarao s Mislavom Acmanom (Omics Solutions), Tihanom Anom Reljić (Rezime) i Tomislavom Tipurićem o problematici koju donosi sve šire korištenje umjetne inteligencije.
Kako je istaknuto na panelu, od 2017. do danas korištenje AI u biznisu raslo je s 20% na 72%, a upotreba GenAI od 2023. do 2024. skočila je s 33% na 65%. Povećana upotreba donosi niz koristi, ali i novih izazova – sve je veći broj incidenata povezan s korištenjem AI, a brz razvoj traži i brzu prilagodbu pravnog okvira. Reljić je istaknula da EU Uredba o umjetnoj inteligenciji u fokus stavlja odgovoran pristup stvaranju, ali i korištenju umjetne inteligencije. Sugovornici su se složili da se etički aspekt AI ne odnosi samo na odgovornu primjenu, već i na transparentnost i način pristupa podacima. Acman se posebno osvrnuo na problematiku pristranih podataka u biotehnologiji i biomedicini – da bi znanost napredovala, podaci koji su ishodište istraživanja moraju se izjednačiti i normalizirati. Razgovaralo se i rizicima zloupotrebe AI, pri čemu je Tipurić istaknuo da ljudi dijele svoje podatke s besplatnim alatima nesvjesni rizika – takvo dijeljenje otvara problematiku kršenja sigurnosti i privatnosti jer alati kasnije koriste arhive promptova za trening svojih modela. Dodao je i da se Europa mora probuditi u tehnološkom smislu jer kaska za Kinom i SAD-om te smatra da bi se trebala uključiti u AI utrku te napraviti svoj LLM model.
Program drugog konferencijskog dana donio je 30 predavanja i panel diskusiju. Filip Levačić (Codebooq) na svom predavanju Clean Code u praksi kroz demo pokazao je pregled sveprisutnih problema i ilustrirao kako se mogu riješiti ili olakšati boljim kodom. Tijekom predavanja Cybersecurity in Digital Agencies: Beyond the Paperwork Neven Matas (Infinum) bavio se kibernetičkom sigurnošću iz perspektive digitalnih agencija – ispitao je stvarne rizike s kojima se suočavaju i mogućnosti koje proizlaze iz učinkovitog upravljanja tim rizicima. Osvrnuo se i na nove trendove i tehnologije koje mogu pomoći tvrtkama da se istaknu na sve zasićenijem tržištu.
Ljudi prirodno ne vole promjene, što otežava uvođenje novih sigurnosnih mjera poput MFA-a ili složenijih lozinki. Na predavanju Izgradite kulturu sigurnosti u organizaciji Saša Kranjac (Kloudatech) objasnio je kako prevladati otpor korisnika, olakšati posao sigurnosnim administratorima i menadžerima te istovremeno poboljšati sigurnost. Marko Šarić (GlobalLogic) održao je predavanje Dušo, AI će me zamijeniti, tijekom kojeg se bavio kolektivnim strahom da će ljudske vještine zamijeniti napredni AI sustavi. Na primjeru upotrebe GitHub Copilota u jednom .NET projektu istražio je kako utječe na produktivnost i koja je kvaliteta koda koji kreira te odgovorio na pitanje hoće li AI zamijeniti programere.
Tomislav Tipurić moderirao je panel diskusiju So, you wanna be a CTO? na kojoj su Ivan Belas (Robotiq), Damir Dobrić (Danenet), Joseph Guadagno (RT²), Ratko Mutavdžić (Microsoft) i Jan Varljen (Productive) razgovarali o tome što podrazumijeva uloga CTO-a, koje su potrebne vještine i kako CTO-i donose tehničke odluke koje određuju budućnost proizvoda i usluga. Govorili su o ulozi CTO-a iz perspektive različitih organizacija te naglasili njihovu stratešku ulogu u poticanju inovacija i usklađivanju tehnologije s poslovnim potrebama. Uloga CTO-a razlikuje se ovisno o industriji i veličini tvrtke. U startupima CTO-i su uključeni i u operativno poslovanje, dok im je u korporacijama fokus na strategiji i inovacijama. U vladama igraju ključnu ulogu u digitalnoj transformaciji. Među ključnim odgovornostima su im odabir tehnologija koje će se koristiti da podignu poslovanje na višu razinu, poticanje inovacija, osiguravanje uvjeta za rad tehničkih timova te premošćivanje jaza između poslovnih očekivanja i tehničkih zahtjeva. Obzirom da komuniciraju s velikim brojem ljudi iz raznih sfera, ključno je da imaju soft skills, znaju delegirati, prepoznaju trendove, ne bježe od izazova i potiču kulturu učenja. Diskusiju su zaključili setom savjeta za sve one koji žele postati CTO - nikad ne prestajte učiti, ostanite skromni i otvoreni za savjete, prigrlite izazove i fokusirajte se na stvaranje okruženja koje će omogućiti drugima da se istaknu.
Vezane vijesti
Ne propustite ni ovo
