Prije dva tjedna u pogon je pušten ChatGPT, najnoviji i vrlo impresivan chatbot koji pokreće umjetna inteligencija i koji je otvoren za javnost. Problem je u tome što je interes toliko velik za čavrljanje s inteligentnim chatbotom da su njegovi serveri konstantno popunjeni, a red za čekanje velik. U svega pet dana prijavilo se milijun korisnika.
ChatGPT je razvila tvrtka OpenAI i već se priča o tome da je riječ o ubojici Googlea. Naime, za razliku od klasične tražilice, ChatGPT može na upit dati odgovor od čitavog paragrafa, primjerice, a postoji čak i nadogradnja za web-preglednik Chrome koja omogućuje obje opcije.
ChatGPT iskorištava brojna tehnička dostignuća objavljena u otvorenoj znanstvenoj literaturi u posljednjih nekoliko desetljeća, no sve inovacije jedinstvene za njega su tajne. OpenAI mogao bi pokušati podići tehnički i poslovni zid kako bi konkurenciju zadržao podalje.
Mogućnosti inteligentnog chatbota
Riječ je o vrlo sposobnom chatbotu, a ako želite haiku poeziju, smislit će vam jednu. Zna zbijati i šale, i to na vlastiti račun.
Zašto je chatbot prešao cestu? Da dođe na drugu stranu – vašeg ekrana! jedna je od takvih njegovih šala.
ChatGPT može pisati računalni kod prema specifikaciji korisnika, sastavljati poslovna pisma ili ugovore o najmu, pisati eseje, pa čak i polagati sveučilišne ispite.
Ipak, jednako je važno i ono što ChatGPT ne može. Naime, taj se chatbot muči s razlikovanjem istine od laži, a često je i uvjerljiv lažljivac.
ChatGPT funkcionira slično kao automatsko popunjavanje riječi na mobitelu, no za razliku od pametnog telefona, ChatGPT je uvježban na gotovo cijelom internetu i stoga može dovršiti cijele rečenice ili čak cijele odlomke.
Kvaka je u tome što u biti ne razumije što govori, samo koje će riječi najvjerojatnije doći sljedeće, piše u osvrtu za The Conversation Toby Walsh, profesor umjetne inteligencije na UNSW-u u Sydneyju, koji je isprobao ChatGPT.
Problem (ne)otvorenog koda
Napredak na polju umjetne inteligencije ranije je pratila recenzirana znanstvena literatura, napominje Walsh te ističe primjere neuronske mreže BERT, Google Brain tima te AlphaFolda 2 DeepMinda Zajedničko tim softverima bila je otvorenost koda.
Nakon izdavanja ChatGPT-a imamo samo kratku objavu na blogu koji opisuje kako funkcionira. Nije bilo naznaka popratne znanstvene publikacije ili da će kod biti otvorenog izvora, piše Walsh.
Da bismo razumjeli zašto se ChatGPT može držati u tajnosti, moramo razumjeti nešto o samoj tvrtki OpenAI.
OpenAI je možda jedna od najčudnijih tvrtki koja je nastala iz Silicijske doline. Osnovan je kao neprofitna organizacija 2015. za promicanje i razvoj 'prijateljske' umjetne inteligencije na način koji 'koristi čovječanstvu u cjelini'. Elon Musk, Peter Thiel i druge vodeće tehnološke ličnosti obećale su milijardu američkih dolara za njegove ciljeve, kaže i podsjeća australski profesor.
Njihovo je razmišljanje bilo da ne možemo vjerovati profitnim tvrtkama da će razviti sve sposobniju umjetnu inteligenciju koja je usklađena s prosperitetom čovječanstva.
Umjetnu inteligenciju trebala je razvijati neprofitna organizacija, i to, kao što sugerira i ime organizacije, na otvoren način. Barem su tako smatrali Musk, Thiel i drugi bogati ulagači, napominje Walsh.
Godine 2019. OpenAI prešao je u ograničenu profitnu tvrtku i uzeo je investiciju od 1 milijarde američkih dolara od Microsofta kako bi se mogao proširiti i natjecati s tehnološkim divovima. Čini se da je novac stao na put OpenAI-jevim početnim planovima za otvorenost, piše australski profesor.
Korist od korisnika
Wals napominje da se osim toga čini da OpenAI koristi povratne informacije od korisnika kako bi filtrirao lažne odgovore koje ChatGPT "halucinira".
Prema blogu, OpenAI u početku je koristio učenje s potkrepljenjem u ChatGPT-u za snižavanje lažnih i/ili problematičnih odgovora koristeći skupi ručno konstruirani set za obuku. No čini se da ChatGPT sada podešava više od milijun korisnika. Pretpostavljam da bi ova vrsta ljudske povratne informacije bila pretjerano skupa za dobivanje na bilo koji drugi način, piše australski profesor.
Problem je u tome, kaže, što se sad suočavamo s mogućnošću značajnog napretka u umjetnoj inteligenciji koristeći metode koje nisu opisane u znanstvenoj literaturi i sa skupovima podataka ograničenim na tvrtku koja se čini otvorenom samo po imenu.
Osim ako ne budemo oprezni, upravo ono za što se čini da označava zlatno doba umjetne inteligencije zapravo može označiti njezin kraj, upozorava na kraju Walsh.
Izvor: The Conversation
