Posebni računalni program može pomoći dijagnosticirati posttraumatski stresni poremećaj (PTSP) u ratnih veterana na temelju analize njihova glasa, navode autori studije objavljene u časopisu Depression and Anxiety.
Liječnici su odavno ustanovili da ljudi s psihijatrijskim poremećajima govore drukčije od osoba koji nemaju mentalnih tegoba, kažu u članku koji prenosi i agencija Reuters.
Autori studije objavljene 22. travnja navode da umjetna inteligencija može – s točnošću od 89 posto – razlikovati osobe s PTSP-om od ljudi koji ne pate od tog poremećaja.
Oni koji imaju PTSP govore sporije (sporije pokreću jezik), njihov je govor monotoniji, manje energičan (beživotan), dugo oklijevaju i govore 'ravnim' tonom, kaže voditelj studije dr. Charles Marmar, pročelnik katedre za psihijatriju na Medicinskoj školi sveučilišta u New Yorku (NYU School of Medicine).
Naša otkrića pokazuju da se karakteristikama govora možemo služiti u analizi te bolesti, ali potrebna su podrobnija istraživanja te validacija, a to je moguće ubuduće činiti klinički, kaže Marmar.
Njegov se tim stručnjaka poslužio programom umjetne inteligencije koji "uči" kako razlikovati pojedince na temelju njihova govora.
Istražitelji su snimili sate intervjua temeljenih na pitanjima koje postavljaju stručnjaci pri dijagnosticiranjju PTSP-a. Ukupno su intervjuirali 53 veterana iz Iraka i Afganistana kojima je dijagnosticiran ratni PTSP, a snimili su i intervjue 78 veterana koji nemaju taj poremećaj.
Zatim su snimke unijeli u softver koji je razvio Stanford Research Institut (SRI) International, ustanova koja je razvila aplikaciju Siri. Ukupno je proizvedeno 40.526 govornih karakteristika.
Studija se nije bavila mehanizmima PTSP-a, ali postoji teorija da traumatski događaji mijenjaju moždane krugove, što utječe na glas pogođene osobe.
Znanstveni tim planira ''uvježbati'' taj program umjetne inteligencije puneći ga novim podacima, validirati ga te dati vladi na odobrenje za korištenje u klinici.
Moguće je s vremenom razviti i aplikaciju PTSP-a putem pametnog telefona jer to može biti jeftina metoda, primjenjiva na daljinu i neinvazivna, kaže Adam Brown, asistent na psihijatriji NYU School of Medicine.
Direktorica SIRI-ja Dimitra Vergyri navodi da se tehnologija analize govora već koristi u nizu aplikacija.
Softver analizira riječi – u kombinaciji s frekvencijom, ritmom, tonom i artikulatornim karakteristikama govora – zaključuje o stanju govornika, njegovim emocijama i raspoloženju, kognitivnim sposobnostima, mentalnom zdravlju i kvaliteti komunikacije, pojasnila je Vergyri.
(Hina)
