Koliko dobro i koliko brzo možete prepoznati kad vam netko laže? Istraživanja su pokazala da su ljudi, općenito govoreći, prilično loši u razlikovanju istine od laži. Stoga ne iznenađuje da je su ljudi tijekom povijesti pokušavali na različite načine prepoznati laž. Čak i uz pomoć tehnologije.
Upravo zato ne bi trebalo iznenaditi što su se ljudi za pomoć okrenuli sve popularnijem rješenju - umjetnoj inteligenciji. Naime, kako piše MIT Technology Review, neki vjeruju da bi upravo umjetna inteligencija mogla pomoći u poboljšanju našeg prepoznavanja laži i čak biti bolja u tome od poligrafskih testova.
A takvi bi se sustavi mogli koristiti ne samo za prepoznavanje laži u policijskim istragama i ispitivanjima, već da nam, jednog dana, pomognu odvojiti činjenice od lažnih vijesti, procijeniti tvrdnje pa čak i pomoći razdvojiti pretjerivanja od istinitih činjenica.
Pitanje je samo hoćemo li vjerovati tom sustavu i trebamo li mu vjerovati?
Naime, grupa znanstvenika sa njemačkog Sveučilišta u Würzburgu osmislila je alat koji koristi umjetnu inteligenciju i znatno je bolji od ljudi u uočavanju laži. Čak su i proveli niz eksperimenata na ljudima ne bi li provjerili kako alat funkcionira. U studiji objavljenoj u časopisu iScience, ističu kako je alat, na neki način, ipak bio od pomoći, jer je ljudima koji su ga koristili pomogao da bolje uoče laž.
No, njemački su znanstvenici primijetili i zanimljiv fenomen. Iako su ispitanici tijekom eksperimenata bili svjesni da je 50 posto izjava koje su ocjenjivali sigurno lažno, kao takvima su ih ocijenili samo 19 posto. Ali, kad su koristili alat s umjetnom inteligencijom, lažnima su ocijenili 58 posto izjava.
Ukupno gledano, ljudi su lažne izjave prepoznali u polovici slučajeva. AI je bila nešto bolja sa 67 posto prepoznatih lažnih izjava. Bolje od čovjeka, ali još daleko od savršenog.
Znanstvenici koji su osmislili alat ističu kako im je bio cilj stvoriti AI alat koji će biti bolji od čovjeka, a ne koji će biti savršen u prepoznavanju lažnih izjava.
Stvaranje savršenog alata umjetne inteligencije koji bi prepoznavao svaku laž, mogao biti imati negativan utjecaj na ljude i društvo općenito, jer bi mogao pobuditi sumnjičavost i nepovjerenje.
Njemački znanstvenici stoga ističu kako bi trebalo pronaći balans između alata koji će nam pomoći da lakše prepoznamo dezinformacije i lažne vijesti koje se šire društvenim mrežama, ali i zadržimo tračak povjerenja u ljude i njihovu čestitost.
