Ime Russella Kirscha prosječnom korisniku interneta vjerojatno ne znači ništa. No taj je američki računalni znanstvenik začetnik digitalne fotografije i izumitelj piksela, koji čine sve što vidimo na našim ekranima.

Kirsch je rođen 1929. godine u SAD-u, pohađao je Sveučilište New York, Harvard i MIT, a cijeli radni vijek proveo je u američkom Nacionalnom institutu za znanost i tehnologiju.

Tijekom 50 godina karijere istraživao je, kodirao i teoretizirao o digitalnoj znanosti. No njegov najveći uspjeh i ono po čemu će ga povijesne knjige pamtiti zasigurno je prva skenirana digitalna fotografija, i to desetljećima prije izuma prve digitalne kamere.

Tada 27-godišnji Kirsch proučavao je kako potaknuti računala (koja su u njegovo doba zauzimala cijele prostorije) da simuliraju ljudski um i razviju percepciju. Jedna od ključnih komponenti bila je simulacija vida. Njegov tim osmislio je i prvi skener, koji se sastojao od rotirajućeg bubnja na koji se postavila fotografija te rudimentarnih senzora koji su "čitali" fotografiju. Kako bi lakše prenijeli informacije u računalo, osmislili su mrežu koja je olakšala prijenos i dekodiranje slike, a mi takav način kodiranja i dekodiranja vizualnih informacija danas zovemo pikselima.

Prva skenirana fotografija imala je tek 179 sa 179 piksela i na njoj se može vidjeti Kirscherov tromjesečni sin Walden. Za usporedbu, današnje fotografije mogu imati i po nekoliko tisuća piksela kako bi u što više detalja prenijele ono što ljudsko oko vidi.

Kirschev rad direktno je utjecao na stvaranje metoda, algoritama i tehnika pohrane digitalnih fotografija, a slobodno možemo reći da bez njegova rada ne bi bilo danas popularnih društvenih mreža za objavu digitalnih fotografija poput Instagrama ili Flickra.

Osim na digitalnim fotografijama, Kirsch je radio i na ranom razvoju umjetne inteligencije, a do kraja života zabavljao se idejom o prilagodljivim pikselima koji bi omogućili snimanje i prikazivanje jasnih fotografija u niskim rezolucijama.

Kirsch iza sebe ostavlja vrijedno nasljeđe bez kojeg bi moderan digitalni svijet bio nezamisliv, a njegove ideje konstantno se razvijaju i unaprjeđuju. Zahvaljujući njemu danas imamo tehnologije poput CAT skenova i satelitskih snimki, a matematički algoritam Kirschev operator koristi se za određivanje rubova slike.

Zauvijek će ostati upamćen po svojoj rečenici u kojoj je istaknuo kako je sve što je ikad napravio bilo javno dobro.

Zbog mene je Bill Gates ono što je Bill Gates danas, rekao je Kirsch u intervjuu objavljenom prije nekoliko godina.