Umro je čovjek bez kojeg ne bismo imali digitalne fotografije, satelitske snimke, ali ni piksele

Ime Russella Kirscha prosječnom korisniku interneta vjerojatno ne znači ništa. No taj je američki računalni znanstvenik začetnik digitalne fotografije i izumitelj piksela, koji čine sve što vidimo na našim ekranima.

tri vijesti o kojima se priča Upozorenje iz DHMZ-a Dijelove Hrvatske u subotu će zahvatiti termobarička dolina: Evo o čemu se radi Više prijava "Žena mi se uplašila": Što se to sinoć pojavilo na nebu iznad Bjelovara? Tržište rada Naučite je što prije: Ovo će biti najvažnija vještina koju će poslodavci tražiti u budućnosti

Kirsch je rođen 1929. godine u SAD-u, pohađao je Sveučilište New York, Harvard i MIT, a cijeli radni vijek proveo je u američkom Nacionalnom institutu za znanost i tehnologiju.

Tijekom 50 godina karijere istraživao je, kodirao i teoretizirao o digitalnoj znanosti. No njegov najveći uspjeh i ono po čemu će ga povijesne knjige pamtiti zasigurno je prva skenirana digitalna fotografija, i to desetljećima prije izuma prve digitalne kamere.

Tada 27-godišnji Kirsch proučavao je kako potaknuti računala (koja su u njegovo doba zauzimala cijele prostorije) da simuliraju ljudski um i razviju percepciju. Jedna od ključnih komponenti bila je simulacija vida. Njegov tim osmislio je i prvi skener, koji se sastojao od rotirajućeg bubnja na koji se postavila fotografija te rudimentarnih senzora koji su "čitali" fotografiju. Kako bi lakše prenijeli informacije u računalo, osmislili su mrežu koja je olakšala prijenos i dekodiranje slike, a mi takav način kodiranja i dekodiranja vizualnih informacija danas zovemo pikselima.

Prva skenirana fotografija imala je tek 179 sa 179 piksela i na njoj se može vidjeti Kirscherov tromjesečni sin Walden. Za usporedbu, današnje fotografije mogu imati i po nekoliko tisuća piksela kako bi u što više detalja prenijele ono što ljudsko oko vidi.

Kirschev rad direktno je utjecao na stvaranje metoda, algoritama i tehnika pohrane digitalnih fotografija, a slobodno možemo reći da bez njegova rada ne bi bilo danas popularnih društvenih mreža za objavu digitalnih fotografija poput Instagrama ili Flickra.

Osim na digitalnim fotografijama, Kirsch je radio i na ranom razvoju umjetne inteligencije, a do kraja života zabavljao se idejom o prilagodljivim pikselima koji bi omogućili snimanje i prikazivanje jasnih fotografija u niskim rezolucijama.

Kirsch iza sebe ostavlja vrijedno nasljeđe bez kojeg bi moderan digitalni svijet bio nezamisliv, a njegove ideje konstantno se razvijaju i unaprjeđuju. Zahvaljujući njemu danas imamo tehnologije poput CAT skenova i satelitskih snimki, a matematički algoritam Kirschev operator koristi se za određivanje rubova slike.

Zauvijek će ostati upamćen po svojoj rečenici u kojoj je istaknuo kako je sve što je ikad napravio bilo javno dobro.

Zbog mene je Bill Gates ono što je Bill Gates danas, rekao je Kirsch u intervjuu objavljenom prije nekoliko godina.