UN je pozvao na uvođenje moratorija na korištenje određene tehnologije umjetne inteligencije (AI), poput skupnog prepoznavanja lica, dok se ne uvedu adekvatne sigurnosne mjere koje bi spriječile potencijalno katastrofalan učinak te tehnologije.
tri vijesti o kojima se priča


U izjavi koja je objalvjena u srijedu, UN-ova šefica za ljudska prava Michelle Bachelet naglasila je potrebu za uvođenjem izravne zabrane korištenja AI aplikacija koje nisu u sukladnosti sa međunarodnim zakonom o ljudskim pravima. istovremeno, Bachelet je pozvala na zaustavljanje prodaje određenih zabrinjavajućih tehnologija.
Ukazujući na to da algoritmi AI-ja i strojnog učenja sad dosežu u gotovo svaki kutak naših fizičkih i mentalnih života te čak i emocionalnih stanja, Bachelet je rekla da ta tehnologija ima potencijal biti "sila na strani dobra", ali da može imati i negativne te čak i katastrofalne učinke ako se koristi bez adekvatnog uzimanja u obzir na koji način ona djeluje na ljudska prava.
AI sustavi koriste se za određivanje tko će dobiti javnu uslugu, tko će imati šansu za zaposlenje te naravno utječu i na to kakve će informacije ljudi vidjeti i dijeliti online, kaže Bachelet.
Ne možemo si dopustiti nastavak trčanja za umjetnom inteligencijom. Potrebno je sad poduzeti mjere kako bi se postavile granice za AI u odnosu na ljudska prava, za dobro svih nas, poručila je Bachelet.
Technologies like facial recognition are increasingly used to identify people in real time and from a distance.
— UN Human Rights (@UNHumanRights) September 15, 2021
We call for a moratorium on their use in public spaces, at least until robust international #HumanRights safeguards are in place.
Learn more: https://t.co/VmmR75slYd pic.twitter.com/mslH79ccFK
Njezino upozorenje zapravo dolazi nakon što je Ured za ljudska prava UN-a objavio izvješće u kojem se analizirao učinak AI sustava na različita osnovna prava, uključujući privatnost, zdravlje, obrazovanje te slobodu izražavanja i kretanja.
U tom izvješću naglašena je nekolicina zabirnjavajućih tehnoloških pomaka, uključujući raširen ekosustav netransparentnog prikupljanja osobnih podataka i razmjene istih, kao i to kako su AI sustavi utjecali na pristupe vlada prema provođenju zakona i pravde te pristupu javnim servisima.
U tom izvješću se dodaje i da donošenje odluka iza kojeg stoji AI može biti i diskriminatorno, ako se bazira na nebitnim i zastarjelim podacima.
Ono na što se najhitnije poziva u tom izvješću jest potreba za "vodičem za ljudska prava" usmjerenim prema biometrijskim tehnologijama (koje mjere i snimaju jedinstvene tjelesne značajke i koje mogu raspoznati ljudska lica), jer one postaju najčešće rješenje za mnoge vlade, međunarodnih tijela i tehnološke tvrtki u obavljanju čitavog niza poslova.
Izvor: RT