Nedavna studija potaknula je široku raspravu o potencijalnoj vezi između izloženosti plastici i autizma, posebno se fokusirajući na bisfenol A (BPA), čestu komponentu u tvrdoj plastici. Navedeno istraživanje izazvalo je zabrinutost, ali ključno je razjasniti što ono zapravo otkriva, napisala je u komentaru za The Conversation profesorica Elisa Hill-Yardin, voditeljica Laboratorija Gut-Brain Axis na australskom Sveučilištu RMIT.
Problematični BPA
BPA, koji se koristi u spremnicima za hranu i piće, prisutan je u našem svakodnevnom životu desetljećima. Iako se općenito smatra sigurnim, slabo oponaša estrogen, što dovodi do dugotrajne zabrinutosti o njegovim potencijalnim utjecajima na zdravlje. Neke su zemlje zabranile BPA u dječjim bočicama, dok ga Australija postupno ukida iz upotrebe.
Autizam, neurorazvojni poremećaj, pak karakteriziraju izazovi u društvenoj komunikaciji i ponavljajuće ponašanje. Očituje se različito kod svakog pojedinca, s različitim stupnjevima ozbiljnosti i povezanim stanjima kao što su tjeskoba, poteškoće s motoričkim funkcijama i senzorni problemi. Iako je više od 1000 gena povezano s autizmom, točan uzrok ostaje uglavnom nepoznat, vjerojatno zbog složene interakcije više gena i čimbenika iz okoliša.
Što je istraživanje pokazalo?
Studija o kojoj je riječ, ispitala je mogući doprinos izloženosti BPA okolišu tijekom trudnoće. Znanstvenici su analizirali kohortu od 1074 australske djece, otkrivši da je kod njih 43 dijagnosticiran autizam u dobi od sedam do jedanaest godina, pri čemu su dječaci bili neproporcionalno pogođeni. Studija je uključivala prikupljanje uzoraka urina od trudnica za mjerenje razine BPA i analizu genskih promjena u krvi iz pupkovine povezanih s proizvodnjom estrogena.
Značajno otkriće bila je povezanost između visokih majčinih razina BPA i povećanog rizika od autizma kod dječaka s niskom aktivnošću aromataze, enzima povezanog s proizvodnjom estrogena. Međutim, zbog malog broja djevojčica s autizmom i niskom aktivnošću aromataze, zaključci studije ograničeni su na dječake.
Dodatno istraživanje
Osim istraživanja na ljudima, znanstvenici su unutar iste studije također proveli eksperimente na miševima koji su bili izloženi BPA u maternici. Ti miševi pokazali su povećana ponavljajuća ponašanja i smanjene društvene interakcije, uz promjene u amigdala regiji mozga, koja je ključna za obradu društvenih interakcija. Znanstvenici su sugerirali da visoke razine BPA mogu oslabiti aktivnost aromataze, utječući na proizvodnju estrogena i razvoj mozga kod miševa.
Međutim, savjetuje se oprez pri tumačenju Tih rezultata. Kao što primjećuje Hill-Yardin, ne možemo pretpostaviti da se ponašanje miša izravno prenosi na ljudsko ponašanje, a metodologija studije je varirala, s BPA-om koji se različito isporučivao u eksperimentima. Štoviše, doza BPA davana miševima bila je znatno viša od tipične razine izloženosti ljudi, napominje Hill-Yardin.
Studija zapravo ne utvrđuje BPA kao uzrok autizma, ali sugerira moguću interakciju gena i okoline gdje određene genetske varijacije mogu učiniti neke bebe osjetljivijima na učinke BPA. Unatoč tome, potrebna su dodatna istraživanja kako bi se potvrdili ti rezultati.
Vezane vijesti
Ne propustite ni ovo
