Emocionalne turbulencije mogu brzo utjecati na zdravlje srca, otkriva nedavna studija koja ispituje učinke ljutnje na kardiovaskularne funkcije. To istraživanje, koje su predvodili znanstvenici sa Sveučilišta Columbia u New Yorku, rasvjetljava zamršeni odnos između emocija i fiziološkog blagostanja.
U navedenom istraživanju, koje je objavljeno u časopisu Journal of the American Heart Association, grupa mladih odraslih osoba, očito dobrog zdravlja, bila je ponukana da se prisjete proteklih iskustava koja su izazvala osjećaje ljutnje. Iako niti jedan od sudionika nije doživio srčani ili moždani udar tijekom studije, znanstvenici su uočili značajno oštećenje u funkcioniranju njihovih krvnih žila, što je potencijalni prethodnik kardiovaskularnih događaja.
Glavni autor studije Daichi Shimbo naglašava važnost tih otkrića, sugerirajući da intenzivne emocije, osobito ljutnja, mogu pogoršati srčane probleme kod osoba koje su već predisponirane za loše kardiovaskularno zdravlje. Prošla istraživanja ukazala su na korelaciju između emocionalnog stresa i srčanog udara, pri čemu su pojedinci često prijavljivali povećanu razinu ljutnje ili uzrujanosti prije takvih događaja.
Kako bi dublje istražili ovaj fenomen, Shimbo i njegovi kolege angažirali su 280 dobrovoljaca za kontroliranu studiju. Sudionici su osam minuta bili izloženi scenarijima koji izazivaju ljutnju, zajedno s kolegama koji su bili izloženi podražajima koji izazivaju tjeskobu ili tugu, te kontrolnom skupinom. Tijekom tih vježbi napravljena su razna fiziološka mjerenja, uključujući krvni tlak, uzorke krvi i kapacitet vaskularne dilatacije.
Rezultati su bili vrlo jasni. Oni koji su bili zaduženi za prisjećanje incidenata koji su izazvali bijes pokazali su značajan pad u kapacitetu širenja krvnih žila, koji je trajao otprilike 40 minuta nakon izlaganja. Nasuprot tome, sudionici izloženi anksioznosti ili tuzi nisu pokazali isti vaskularni odgovor, kao ni pojedinci u kontrolnoj skupini.
Potencijalne dugoročne posljedice
Nova studija naglašava potencijalne dugoročne posljedice opetovanog izlaganja negativnim emocijama na zdravlje kardiovaskularnog sustava.
Andrew Steptoe sa Sveučilišnog koledža u Londonu, koji nije sudjelovao u istraživanju, ističe izazove u upravljanju takvim emocijama. Ljudima nije nužno lako prestati se ljutiti, ističe i dodaje da unatoč dostupnosti intervencija za kontrolu ljutnje, modificiranje emocionalnih odgovora ostaje težak zadatak.
Glenn Levine s Baylor College of Medicine u Houstonu hvali studiju zbog njenog doprinosa razjašnjavanju mehanizama putem kojih psihološka stanja utječu na kardiovaskularno zdravlje. Ta nas studija jasno vodi korak bliže definiranju takvih mehanizama, zaključuje Levine.
Izvor: New Scientist
