Da je mediteranski način života i prehrane izuzetno zdrav, poznato je već godinama. Prehrana puna voća, povrća i ribe, lagani tempo i puno druženja povoljno djeluju na zdravlje i dugovječnost.

tri vijesti o kojima se priča Automobil, ilustracija Kako to?! Ova tehnologija u automobilima spašava živote, no mnogi je vozači - deaktiviraju Netflix, ilustracija We're goin' up, up, up… Jeste li ga pogledali? Ovo je najgledaniji film na Netflixu svih vremena Dobar bot, loš bot, ilustracija Ako ne zaštite djecu Američki državni odvjetnici poslali oštru poruku AI kompanijama: Odgovarat ćete za svoje postupke

No, nedavno objavljenja velika studija, koju su napravili istraživači s Harvarda, King's College iz Londona i tvrke Zoe, a koja je obuhvatila gotovo 600 tisuća odraslih osoba, otkrila je još jednu dobru stranu ovakvog života i prehrane.

Upravo mediteranska prehrana može smanjiti rizik od oboljenja od COVID-19, a ako do oboljenja dođe, umanjuje rizik od razvoja ozbiljnog oblika bolesti.

Znanstvenici su usporediti simptome koje su prijavili oboljeli od COVID-19 i njihove prehrambene navike. Zaključili su da su oni koji su se hranili mediteranskom prehranom bogatom voćem, povrćem i ribama, imali 10 posto manje šanse oboljeti od COVID-19. Također su imali 40 posto manje šanse za razvoj ozbiljnih oblika bolesti, u odnosu na one koji jedu drugačiju prehranu. Čak i kad su znanstvenici u obzir uzeli druge faktore poput nošenja zaštitne maske ili vježbanja, postotci su ostali isti.

U studiji, koja još nije prošla stručnu recenziju, znanstvenici su istaknuli kako zdrava prehrana utječe i na zdravlje probavnog sustava i veći udio zdravih mikrobioma, bakterija koje žive u probavnom sustavu. Upravo su te bakterije u nekoliko studija povezane s jačim imunološkim sustavom i manjim rizikom za oboljenje od COVID-19 i drugih bolesti.

Zanimljivo je kako su znanstvenici u studiji zaključili da je ono što ljudi jedu direktno povezano s drugim faktorima kao što su mjesto gdje žive i koliko novca zarađuju. Tako su osobe koje žive u siromašnijim dijelovima izložene većem riziku od obolijevanja od COVID-19 jer imaju manje novca na raspolaganju, lošije se hrane, rjeđe vježbaju i bili su prisiljeni nastaviti raditi tijekom pandemije kako bi nastavili zarađivati.