Izvješće koje je izradilo Znanstveno vijeće za Amazoniju (SPA) obuhvaća istraživanje 200 znanstvenika iz cijeloga svijeta o najvećoj prašumi na svijetu. To je do danas najdetaljnija procjena stanja šume i jasno pokazuje vitalnu ulogu koju Amazonija ima u globalnoj klimi i duboke rizike s kojima se suočava.

Presudno je za manje od deset godina smanjiti krčenja šuma i uništavanje na nulu, navodi se u izvješću i poziva na masovnu obnovu već uništenih područja.

Prašuma je vitalni bedem protiv klimatskih promjena zbog ugljika koji apsorbira i zbog onoga koji skladišti.

Prema izvješću, tlo i vegetacija Amazonije drže oko 200 milijardi tona ugljika, više od pet puta više od ukupne svjetske godišnje emisije CO2.

Nadalje, kontinuirano uništavanje uzrokovano ljudskim upletanjem u Amazoniju dovodi više od 8000 endemskih biljaka i 2300 životinja u veliki rizik od izumiranja, dodaje se u izvješću.

Brazilsko krčenje se povećalo zbog Bolonara

Znanost pokazuje da se ljudi suočavaju s potencijalno nepovratnim i katastrofalnim rizicima zbog više kriza, uključujući klimatske promjene i pad biološke raznolikosti, rekla je profesorica Mercedes Bustamante sa Sveučilišta u Braziliji, a objavila SPA.

Malo je mogućnosti za promjenu ove putanje, rekla je Bustamante. Sudbina Amazonije ključna je za rješenje globalnih kriza, dodala je.

U Brazilu se krčenje šuma povećalo otkako je desničarski predsjednik Jair Bolsonaro preuzeo dužnost 2019. godine, dosegnuvši prošlogodišnju najvišu razinu u 12 godina i izazvavši negodovanje stranih vlada i međunarodne javnosti.

Bolsonaro je poticao rudarstvo i poljoprivredu u zaštićenim područjima Amazonije i oslabio agencije za zaštitu okoliša, što je prema ekolozima i znanstvenicima izravno rezultiralo porastom razaranja.

Uništavanje može biti pogubno zbog klimatskih promjena

Susjedna Kolumbija prije tjedan dana izvijestila je da je krčenje šuma poraslo osam posto u 2020. u odnosu na prethodnu godinu, a gotovo 64 posto razaranja dogodilo se u toj regiji Amazonije.

Prema njegovoj izvornoj veličini, u 18 posto bazena Amazonije već su šume iskrčene, uglavnom za poljoprivredu i ilegalnu drvnu građu. Još 17 posto je jako oštećeno.

Uništavanje može ugroziti samu sposobnost kišne šume da funkcionira kao spremnik ugljika, s potencijalno pogubnim rezultatima za globalne klimatske promjene.

Zasebna studija objavljena u časopisu Nature u srijedu pokazala je da neki dijelovi Amazonije emitiraju više ugljika nego što apsorbiraju, na temelju mjerenja ugljičnog dioksida i ugljičnog monoksida uzetih iznad prašume između 2010. i 2018. godine.

Vodeća autorica Luciana Gatti, znanstvenica iz brazilske agencije za istraživanje svemira Inpe, sugerira da povećane emisije ugljika u jugoistočnoj Amazoniji, gdje je krčenje šuma žestoko, nisu samo rezultat požara i izravnog uništenja, već i porasta ugibanja drveća jer ozbiljne suše i više temperature postaju sve češće.