Poslovica kaže da se na muci poznaju junaci, a nju možemo primijeniti i na trenutačnu situaciju u kojoj se nalaze Hrvatska i svijet. Kriza koja nas je početkom proljeća i sunčanih dana zatvorila u četiri zida, a mnogima je (nadamo se privremeno) zatvorila i radna mjesta, pokazala je kako se idejama, inovativnošću i suradnjom mogu pronaći rješenja za velike probleme. To možemo vidjeti na više primjera – od ljudi/volontera koji danonoćno rade na proizvodnji vizira koji bi trebali zaštiti medicinsko osoblje u bolnicama, kompanijama koje su svoje resurse okrenuli šivanju zaštitnih maski, pa čak i razvoju respiratora.
Mislav Malenica i ekipa iz njegove AI kompanije Mindsmiths također nisu željeli samo čekati da kriza prođe, već su se aktivno uključili u njezino rješavanje i razvoj proizvoda koji bi mogao čak i spasiti živote. Riječ je o digitalnom asistentu nazvanom Andrija, koji je ime dobio po dr. Andriji Štamparu, čovjeku koji je postavio temeljne principe javnog zdravstva. Od ideje i početka rada na chatbotu s kojim će se moći komunicirati putem WhatsAppa do službenog predstavljanja, koje će biti danas u Banskim dvorima, prošlo je samo mjesec dana, a Andrija je Vladi RH stavljen na raspolaganje bez naknade.
Građani će s Andrijom moći razgovarati slanjem poruke na WhatsApp na broj +385 99 775 3049, a odgovori koje će dobiti bit će onakvi kakve bi dobili od epidemiologa, što će uvelike pomoći osobama koje se žele informirati o koronavirusu i provjeriti imaju li simptome koji ukazuju na bolest Covid-19.
Uoči službenog predstavljanja Andrije razgovarali smo s direktorom kompanije Mindsmiths Mislavom Malenicom, koji je ujedno i predsjednik udruge CroAI čiji su članovi također sudjelovali u razvoju digitalnog asistenta.
Ovo je trenutak kada se treba raditi dvostruko više!
Kako se rodila ideja o chatbotu Andrija – je li došla iz tehnološke struke ili je država kontaktirala s vam? Koliko je trajao razvoj i tko je sve sudjelovao u njemu?
Motivirao nas je taj neugodan osjećaj bespomoćnosti izazvan koronavirusom. Umjesto da sjedimo doma i čekamo rasplet, rekli smo si da je ovo trenutak kada trebamo raditi dvostruko više. Započeli smo 15. 3. u nedjelju ujutro i od tada neumorno radimo. Prvo nam se priključila ekipa iz Oraclea. Zoran Šegić odigrao je glavnu ulogu u spajanju prema svim ključnim ljudima, a osigurao je i potporu Oraclea u vidu cloud infrastrukture. Prof. Branko Kolarić, jedan od naših najistaknutijih epidemiologa, odmah je prepoznao potencijal i vodio nas prema tome da izgradimo asistenta koji doista može pomoći zdravstvenom sustavu da se bolje nosi s epidemijom.
Timu su se uskoro priključili i Izabel Jelenić i Infobip sa svojom svjetski poznatom tehnologijom koja omogućava komunikaciju kroz sve značajnije komunikacijske kanale. Za početak smo odabrali WhatsApp. Davorin Capan i Neos su uskočili kada smo shvatili da ćemo nabrzinu morati pripremiti Andriju za rad s tisućama paralelnih korisnika, a u isto vrijeme i jako paziti na sigurnost podataka koje prikuplja. Kad smo napravili prvu verziju, poslali smo e-mail na ured premijera u kojem predstavljamo Andriju i tim oko njega. Pozvani smo na nekoliko sastanaka i uskoro je Andrija dobio zeleno svjetlo.
Recite nam nešto o tehničkoj pozadini chatbota te o načinu funkcioniranja.
Andrijin mozak izgrađen je na Mindsmiths AI platformi. Ona nam omogućava da krenemo vrlo jednostavno, doslovno kopirajući način razmišljanja ljudskih stručnjaka. Mi smo kopirali mozak prof. Branka Kolarića kada ga netko preko telefona suoči s pitanjem: Čini mi se da imam simptome, što da radim?. Nakon što smo napravili ovu prvu verziju, pustit ćemo je da razgovara s tisućama ljudi, čime će se prikupiti dovoljno podataka na temelju kojih će se algoritmi u Andrijinu mozgu usavršavati. Dakle, iskustvo koje će vam Andrija u ovom trenutku ponuditi vrlo je slično onome koje biste dobili kada biste nazvali profesora Kolarića na telefon i pitali za savjet.
Kako AI može pomoći u ovakvim situacijama poput pandemije, karantene. Osim chatbota, kakve su još mogućnosti primjene umjetne inteligencije u olakšavanju situacije.
Ima ih mnogo. Najznačajnije su vjerojatno: predikcija širenja epidemije, rano otkrivanje bolesti, jednostavnija dijagnostika, procjena rizika da netko oboli od teškog oblika bolesti, pomoć u pronalasku lijeka ili cjepiva, i sl.
AI se godinama koristi u potrazi za lijekovima i cjepivima
Može li umjetna inteligencija pomoći pri pronalasku cjepiva za koronavirus i kako?
Umjetna inteligencija već se dugi niz godina koristi u potrazi za novim lijekovima ili cjepivima. Princip je vrlo jednostavan. Na temelju proteinske strukture virusa i podataka o tome što je dobro funkcioniralo kod sličnih virusa algoritmi predlažu znanstvenicima komponente novog cjepiva. U idealnom slučaju takvo nešto radi se na temelju strukturiranih baza podataka, a ponekad kao sada i na temelju toga što algoritmi nevjerojatnom brzinom prolaze kroz tisuće znanstvenih članaka u potrazi za sadržajem koji bi mogao pomoći znanstvenicima.
Može li ovaj chatbot biti prvi korak prema uvođenju sličnog načina komuniciranja i u drugim državnim institucijama i smatrate li da je ovo prilika za brže provođenje digitalizacije u Hrvatskoj?
Odlično pitanje, prilika je doista mnogo. Naš je idealni scenarij, na temelju Andrije, stvoriti recept za bolju suradnju poduzetnika i države. Unutar udruge CroAI okupljamo poduzetnike koji bi ne samo mogli pomoći u digitalizaciji države, već bi na temelju tih projekata mogli kreirati i odlične izvozne proizvode. Iskustvo s Andrijom uvjerilo me je da postoji dobra volja s obje strane, nedostaje iskustva u takvim suradnjama i još malo više dijaloga. Nadam se da će CroAI pomoći oko toga.
Kako je situacija s koronavirusom utjecala na rad hrvatskih tehnoloških i AI kompanija te na rad Vaše kompanije? Je li IT sektor ipak manje pogođen u odnosu na neke druge industrije?
Neki dan smo s kolegama iz njemačke krovne AI udruge uspoređivali situaciju u Njemačkoj i Hrvatskoj. Situacija je vrlo slična. Iako se čini da je koronavirus napokon uvjerio i najveće skeptike kako je digitalizacija nužnost, to zapravo vrijedi samo na duže staze. Kratkoročno smo svi pogođeni jer se projekti ili odgađaju, ili redefiniraju, ili otkazuju. One AI kompanije koje u ovom trenutku imaju kapitalne rezerve mogu dugoročno jako profitirati. Međutim, za većinu malih i srednjih tvrtki kojima je ugrožena likvidnost ova je situacija strašno velik problem. Mislim da je korektno priznati, da s obzirom na situaciju u nekim drugim industrijama gdje uopće ne postoje uvjeti za rad, mi smo vrlo sretni jer iako je teško, ipak i dalje većinom ovisimo sami o sebi.
Vezane vijesti
Ne propustite ni ovo
