Hrvatska je sve samo ne obećana zemlja za poduzetnike, a postići globalni uspjeh na tehnološkom tržištu iz Lijepe Naše iznimno je teško i izazovno, no ne i nemoguće. Dovoljno je samo pogledati tvrtke poput Rimca i Infobipa i jasno je kako i na konkurentnom globalnom tržištu na kojem dominiraju veliki igrači, ima mjesta i za nas. A može li se Hrvatska izboriti i za svoje mjesto na polju umjetne inteligencije te postati jedna od vodećih destinacija za istraživanje AI?

Odgovor koji će većina ljudi reći vjerojatno je ne, no postoje ljudi koji vjeruju da Hrvatska ima veliki potencijal kada je u pitanju umjetna inteligencija te da je moguće suradnjom i velikim angažmanom privatnog i javnog sektora, kao i preuzimanjem inicijative na tom polju, ostvariti velike stvari kada je u pitanju AI.

Tvrtke i pojedinci koji dijelu takvu viziju i imaju slične optimistične snove o Hrvatskoj kao jednom od lidera na polju umjetne inteligencije, okupili su se u Hrvatsku udrugu za umjetnu inteligenciju CroAI. Udruga je nedavno predstavila svoj Manifesto, viziju i planove koji su prilično ambiciozni i optimistični, a tim povodom razgovarali smo s predsjednikom udruge Mislavom Malenicom, koji je ujedno osnivač i direktor AI startupa Mindsmiths, a u Silicijskoj dolini postao je poznat kada je tijekom prošlog desetljeća pokrenuo virtualnu valutu Vingd.

Prva globalna virtualna valuta

Recite nam nešto o vašim počecima s Vingdom te o vašoj sadašnjoj kompaniji Mindsmiths.

Nakon zagrebačkog FER-a i Instituta Ruđer Bošković krenuo sam vrlo naivno u poduzetničke vode. Jedanaest godina Vingda najbolja je škola koju sam mogao zamisliti. Startupi, prikupljanje kapitala, izgradnja tima, investitori, San Francisco, Silicijska dolina, Berlin, usponi i padovi. Vingd je krenuo od ideje kako izgraditi prvu globalnu virtualnu valutu, ali kako nismo nikako uspijevali postići kritičnu masu radili smo i na mnogo drugih stvari poput praćenja 300 milijuna ljudi diljem svijeta i predviđanja da li bi htjeli promijeniti posao, rane dijagnostike bolesti koja se u ovom trenutku primjenjuje na 12 milijuna ljudi, surađujemo već dugo i s Boston Consulting Group na njihovim data projektima.

Uglavnom, bila je to jedna duga potraga za identitetom koja je završila osnivanjem tvrtke Mindsmiths. Osnovna ideja Mindsmithsa je kako svima omogućiti pristup znanju najboljih ljudskih stručnjaka kroz umjetnu inteligenciju. No o tom ćete uskoro saznati puno više.

 

Mislav Malenica (Foto: CroAI)

Što Vas je potaklo na osnivanje Udruge CroAI i ima li zaista šansu Hrvatska postati utjecajan "igrač" na ovom tržištu te što je želja i vizija Udruge.

Hrvatska ima šansu u umjetnoj inteligenciji, ali ne zato što ju je nečim do sada zaslužila, već zato što je stvoren zrakoprazan prostor unutar EU. Mi bismo prvo trebali prepoznati da će AI biti ključ po kojem će se određivati utjecaj na globalnoj razini sljedećih 20 ili više godina, a zatim i da smo zemlja koja nema što izgubiti. Umjesto da samo šaljemo feedback na razne prijedloge, postavljamo pitanja i čekamo odgovore iz Europe, bacimo se na glavu i zauzmimo taj prostor za sebe.

Europa je paralizirana u potrazi za ravnotežom između zaštite građana od potencijalne zlouporabe umjetne inteligencije i želje da podrži inovacije. Hrvatska može biti mjesto unutar EU gdje se proizvode novi recepti vezani za razvoj i primjenu umjetne inteligencije, a onda ih se izvozi i primjenjuje ne samo po Europi, već i u svijetu. No iskreno, to može biti i neka druga fleksibilna zemlja unutar EU koja odluči da neće samo stajati sa strane skrštenih ruku.

Velika prilika za europske poduzetnika

U Manifestu koji ste objavili spominje se, među inim, fokus na AI usmjerenu prema čovjeku. Što konkretno znači orijentiranost na čovjeka pri razvoju umjetne inteligencije?

Mislim da smo svi svjesni toga kako Amerika i Kina dominiraju u području umjetne inteligencije. Tako da su neke bitke već izgubljene poput izgradnje cloud infrastrukture, hardvera za strojno učenje, stvaranja vodećih svjetskih znanstvenika ili prikupljanja nevjerojatne količine podataka. Oni su fokusirani na profit kroz povećanje efikasnosti i zanemaruju kako ta umjetna inteligencija utječe na ljude.

Ljudi se često boje da će ostati bez posla ili imaju osjećaj da je sva ta tehnologija napravljena samo kako bi im nešto dodatno prodala. EU već sada propisuje da bi umjetna inteligencija trebala biti usmjerena prema čovjeku i odražavati europske vrijednosti. Dizajniranje suživota organske i sintetičke inteligencije na način da se čovjek osjeća bolje, sigurno i osnaženo velika je prilika za europske poduzetnike jer će se to znati cijeniti i izvan Europe.

Kako biste našim čitateljima objasnili prednosti umjetne inteligencije – iako se o AI sve više priča, za mnoge je to i dalje prilično apstraktan pojam.

Jedna od definicija inteligencije je da je netko sposoban u pravom trenutku povući pravi potez. Kada kreirate stroj koji je spreman napraviti to isto, onda i njega možete nazvati inteligentnim. Prednost toga stroja, pogotovo ako je u potpunosti digitalan i npr. živi u cloudu, jest da to što radi može neumorno ponavljati i to na svim mjestima na svijetu odjednom.

Zamislite sada da napravite umjetnog liječnika koji je u jednom jako specifičnom području djelovanja, primjerice dijagnozi ili praćenju neke bolesti, jednako dobar kao i najbolji liječnik na svijetu. U tom ste trenutku kreirali uvjete da se svim ljudima na svijetu omogući pristup najkvalitetnijoj zdravstvenoj usluzi. Nemaju svi sreće ili dovoljno novca da mogu računati na savjete najboljih liječnika, odvjetnika, bankara, tehnoloških geekova, psihoterapeuta i sl., a to se kroz primjenu umjetne inteligencije može promijeniti.

Hrvatske AI kompanije

Koliko kompanija danas u Hrvatskoj razvija rješenja i tehnologije bazirane na AI i nabrojite nam neke od primjena AI danas u Hrvatskoj?

Registar AI kompanija u Hrvatskoj i dalje ne postoji. To je nešto što ćemo kao udruga uskoro promijeniti. Mogu vam reći da u ovom trenutku CroAI, nakon nekoliko tjedana aktivnosti, broji preko 60 članova koji su svi u većoj ili manjoj mjeri vezani uz AI. Hrvatska ima nekoliko jako zrelih AI tvrtki, ali i mnogo onih koje imaju ozbiljnu perspektivu. Photomath i Microblink Damira Sabola odlični su primjeri da se može i iz Hrvatske. Photomath mjesečno koristi 24 milijuna aktivnih korisnika za pomoć u učenju matematike.

Microblink je vjerojatno vodeće svjetsko rješenje za ekstrakciju podataka iz dokumenata. Gideon Brothers Matije Kopića podigao je oko 5 milijuna eura investicija za svoje autonomne robote i prepoznat je od velikih svjetskih kompanija poput DB Schenkera. O uspjesima Infobipa i Rimac automobila svi sve već znamo, a jedan od ključeva njihovog uspjeha je upravo umjetna inteligencija. No tu su i mnoge druge kompanije: Airt, Ascalia, Syntio, Bellabeat, Bonsai, Robotiq.ai, Velebit.ai, ININ, Aitech, Neos, Poslovna inteligencija, Atomic intelligence i drugi.

 

Mislav Malenica (Foto: CroAI)

Koje konkretne poteze Udruga namjerava povući? Na panelu o AI prošlog tjedna spominjali ste važnost lobiranja privatnih kompanija. Također, kakvu konkretnu pomoć očekujete od države?

Naš je osnovni cilj stvoriti jaku AI industriju u Hrvatskoj. Da bismo u tome uspjeli trebamo tri stvari. Prva je fleksibilan regulatorni okvir koji omogućava brz i efikasan razvoj AI inovacija. Ovo želimo postići kroz nadogradnju postojećih zakona idejom AI sandboxa. Druga je konkurentan i motivirajući pravni i porezni okvir za startupe, kao oblik kompanije koji najefikasnije proizvodi inovacije. To uključuje jasne i jednostavne recepte kako startup može podići investiciju prvo od obitelji i prijatelja, a onda i od institucionalnih investitora te kako startup može efikasno nagraditi svoje zaposlenike i savjetnike.

Treća i ključna stvar je dostupnost kritične mase talenta. Dok god ne stvorimo uvjete u kojima naši stručnjaci, koji otprilike svake 4 godine mijenjaju poslodavca, ne cirkuliraju u Hrvatskoj, do tada ćemo školovati kadar za strana tržišta i sve naše uspješne tvrtke će u jednom trenu biti prisiljene svoja sjedišta seliti na mjesta gdje mogu doći do dovoljnog broja talentiranih ljudi. Za sve ovo od države ne očekujemo niti novac niti prijedloge. Nije logično očekivati od politike da ima ekspertizu u umjetnoj inteligenciji.

AI - strateški interes za Hrvatsku

Državni tajnik u Ministarstvu gospodarstva Mario Antonić na panelu rekao je da podržava misiju CroAI te da očekuje prijedloge konkretnih stvari koje treba primijeniti kako bi se stvorio okvir za napredak i uspjeh AI. Koje su to konkretne stvari koje bi im Vi ili Udruga željeli preporučiti.

Ključno nam je da shvate kako je u zadnjih 15-ak godina u Hrvatskoj startala jedna nova generacija poduzetnika. Nama ne treba država kao kontrolor koji pazi da netko ne bi previše ukrao, već država kao servis koji će pomoći da budemo konkurentni, brzi i efikasno stvorimo vrijednost za sebe, svoje zaposlenike i za društvo.

Želimo da Hrvatska bude inspirirana onim što je moguće, a ne paralizirana strahom od pogrešaka koje će se sigurno dogoditi po putu. Pogreške su normalan dio učenja i odrastanja jedne mlade zemlje. Državni tajnik bi trebao prepoznati kako s druge strane ima kvalitetnog i motiviranog sugovornika i to iskoristiti već sada prilikom izrada nacionalne AI strategije. Kreiranje motivirajućeg okruženja za razvoj umjetne inteligencije bi trebalo postati strateškim interesom Hrvatske. Ne znam kada ćemo sljedeći put imati takvu priliku. 

Oko AI već godinama traju prijepori oko pozitivnih i negativnih učinaka. Što vi mislite o tome, kolike su realne opasnosti i je li potrebna regulacija AI, kao i nametanje nekakvih etičkih pravila koje bi sve kompanije koje razvijaju umjetnu inteligenciju trebale slijediti?

Mislim da se ne trebamo bojati umjetne inteligencije, već isključivo ljudi koji su je ili spremni zloupotrijebiti, ili nepažnjom mogu nanijeti štetu. U tom kontekstu regulacija i etička pravila su više nego dobrodošli. Europska komisija je kreirala jedan dobro promišljen okvir. Ono na što trebamo paziti je da u isti koš ne svrstavamo proces razvoja i inkubacije ideja te proces široke primjene, kako ne bismo inhibirali bilo kakvu šansu za inovativnošću.