Godinama su nas stručnjaci za sigurnost "tlačili" različitim savjetima kako osmisliti lozinku koju hakeri ne bi mogli probiti odnosno otkriti.
Smišljale su se pjesmice, kombinacije slova i brojeva, posebnih znakova, a u posljednje vrijeme i cijele fraze koje bi trebalo biti lakše upamtiti, ali koje isto tako treba mijenjati svako toliko.
No, sve više kompanija diljem svijeta odustaje od lozinki i okreću se puno jačoj zaštiti - biometrijskim podacima.
Biometrijska autentifikacija koristi lice, otiske prstiju ili skeniranje rožnice kako bi brzo potvrdila nečiji identitet.
Proizvođači pametnih telefona već su uveli otključavanje putem biometrijske autentifikacije, a sad se sve češće takav način koristi i za otključavanje računala pa čak i zgrada.
Prema nekim istraživanjima, čak 90 posto tvrtki će do 2020. koristiti biometrijsku autentifikaciju.
Ali ni biometrijska autentifikacija nije neprobojna. I biometrijski podaci mogu se ukrasti i zloupotrijebiti.
Stručnjaci su već pokazali kako je moguće prevariti čitače otisaka prstiju i kamere za očitavanje lica i šarenica.
Postavlja se i pitanje privatnosti, odnosno zaštite takvih biometrijskih podataka. GDPR direktiva koja stupa na snagu u EU u svibnju zahtjevati će izričit pristanak od građana za korištenje njihovih biometrijskih podataka.
Pa ipak, ni biometrijski podaci neće biti dovoljno snažni da zaštite naše podatke. Barem ne samostalno.
Stručnjaci smatraju kako će, za bolju zaštitu, ipak trebati koristiti dvije različite metode. Baš kao što i danas koristimo dvostupanjsku autentifikaciju.
Neke tvrtke razvijaju nove metode zaštite temeljene na ponašanju korisnika - u kom položaju drži pametni telefon kad ga koristi, tipka li s jednom ili dvije ruke, kako lista po ekranu.
Upravo su banke i druge financijski institucije najzainteresiranije za takav način identifikacije korisnika. Jer, možete napraviti masku nečijeg lica ili isprintati nečiji otisak prsta, ali teško možete kopirati način na koji netko tipka određene riječi ili povlači prstom po ekranu.
Izvor: CNN Money
