Više od 200 tisuća tona plastike dospije u Sredozemno more svake godine, objavio je Međunarodni savez za očuvanje prirode (IUCN), uz oštro upozorenje da će se ta količina do 2040. udvostručiti ako se ne poduzmu značajne mjere.
Novo izvješće IUCN-a, „Mediteran: Mare plasticum“, temeljeno na terenskim studijama i korištenju metodologije otiska plastičnog materijala u moru, procjenjuje da 33 sredozemne zemlje svake godine u more bace 229.000 tona plastike, što je veća količina od 500 brodskih kontejnera.
Čak 94 posto plastike završi u moru kao posljedica lošeg upravljanja otpadom, te se taloži na dnu mora u obliku mikroplastike, odnosno čestica manjih od pet milimetara.
IUCN procjenjuje da se tako u Sredozemnom moru nakupilo možda i 3,5 milijuna tona plastike.
Plastično onečišćenje može dugoročno naštetiti kopnenim i morskim ekosistemima i biološkoj raznolikosti. Morske životinje mogu se zaplesti u plastični otpad ili ga progutati i na kraju umrijeti od iscrpljenosti i gladi. Uz to, plastični otpad ispušta u okoliš kemijske tvari koje mogu biti štetne za ekosisteme i za ljudsko zdravlje, posebno u poluzatvorenom moru poput Mediterana, izjavila je direktorica IUCN-ovog globalnog pomorskog i polarnog programa Minna Epps.
Hrvatski 'doprinos' pola kilograma po stanovniku
Najviše plastike u apsolutnim iznosima u more baca Egipat, oko 74 tisuće tona godišnje, zatim Italija 34 tisuće tona i Turska 24 tisuće tona godišnje, uglavnom zbog lošeg upravljanja otpadom i brojnog stanovništva koje živi u priobalju.
Međutim, po glavi stanovnika, najviše otpada baca Crna Gora, osam kilograma godišnje po stanovniku, zatim Albanija, Bosna i Hercegovina te sjeverna Makedonija, svaka po tri kilograma.
Svoj obol onečišćenju daje i Hrvatska s pola kilograma po osobi godišnje, čime dijeli 17. i 18. mjesto sa Slovenijom, vidi se u izvješću.
Pored većeg plastičnog otpada, u Sredozemlje godišnje uđe oko 13 tisuća tona sitnih čestica plastike ili mikroplastike.
Polovicu toga čine čestice prašine od guma, trećinu tekstil, oko 12 posto sitne plastične kuglice iz kozmetike, te oko dva posto plastične pelete.
Među pet mjesta koja najviše pojedinačno bace mikroplastike, tri su s područja zapadnog Balkana. Montaza kod Aleksandrije baci godišnje u Mediteran 1912 tona mikroplastike, Rim 1809 tona, Podgorica 1662, Tirana 1123 i Skopje 1029 tona, stoji u izvješću.
Bolje gospodariti otpadom
Prema prosječnom scenariju, IUCN predviđa da bi mediteranske zemlje do 2040. godine mogle bacati u more do 500 tisuća tona plastike godišnje.
Vlade, privatni sektor, istraživačke institucije, industrije i potrošači moraju surađivati na redizajniranju i usvajanju održivih obrazaca potrošnje i poboljšanja gospodarenja otpadom kako bi zatvorili plastičnu slavinu, izjavio je direktor IUCN-ova centar za mediteransku suradnju Antonio Troya.
Najveći potencijal za smanjenje bacanja plastike IUCN vidi u poboljšanju gospodarenja otpadom.
Ako bi se upravljanje otpadom poboljšalo prema najboljim praksama za samo prvih sto gradova na popisu stvaranja plastičnog smeća, svake godine bi se u Sredozemno more bacilo 50 tisuća tona plastike manje.
Isto toliko bi mogla doprinijeti zabrana upotrebe plastičnih vrećica na području Mediterana, ističe se u izvješću.
