Hrvatsku su IT industriju u proteklom razdoblju obilježili trendovi vezani uz domenu sigurnosti, umjetne inteligencije, podatkovnih centara i cloud infrastrukture. O tome što nas još čeka raspravljalo se na sjednici Udruženja za IT Hrvatske gospodarske komore.
Hrvatska IT industrija očekuje nastavak stabilnog rasta. Očekivanja oko realizacije za ovu godinu su optimistična, a sličan je pogled i na sljedeću, 2026. godinu. Prisutna je konsolidacija tržišta, dijelom kroz ulazak stranih tvrtki modelom preuzimanja, a i lokalni igrači ne zanemaruju tu domenu, rekao je predsjednik Udruženja za IT HGK Alojzije Jukić.
Ključnu ulogu umjetne inteligencije i kibernetičke sigurnosti istaknuo je potpredsjednik HGK za industriju i održivi razvoj Tomislav Radoš.
Na našim akademijama za AI i kibernetičku sigurnost tijekom ove godine imali smo više od 1300 sudionika. Sljedeća godina će biti u znaku pojačanih aktivnosti na području kibernetičke sigurnosti te IT rješenja za obranu i sigurnost. Planiramo veliki broj događanja radi povezivanja naših tvrtki u dobavne lance, što sa stranim partnerima i agencijama, ali i na nacionalnoj razini u suradnji s Ministarstvom unutarnjih poslova i Ministarstvom obrane, najavio je Radoš.
Državni tajnik u Ministarstvu gospodarstva Goran Romek istaknuo je da je kroz Operativni program Konkurentnost i kohezija potpisano 1.612 ugovora ukupne vrijednosti 62,3 milijuna eura. NPOO donio je dodatni zamah s 2.497 potpisanih ugovora. Dosadašnja ulaganja rezultirala su prosječnim godišnjim rastom prihoda od prodaje od 8,26 posto.
Natječaj IRI S3 ostvario je ogroman interes, što dokazuje snagu i zrelost hrvatskog inovacijskog ekosustava. Do kraja godine planiramo otvaranje natječaja Integrator i Programi unije. U 2026. otvorit ćemo natječaj Inovacije u S3 područjima te nove Digitalne vaučere, od gotovo 40 milijuna eura, najavio je Romek.
Nikola Modrušan, ravnatelj Uprave za razvoj državne informacijske infrastrukture i elektroničkih usluga Ministarstva pravosuđa, uprave i digitalne transformacije, najavio je nove standarde u suradnji s privatnim IT sektorom, naglašavajući kako budući projekti javne nabave neće tolerirati zatvorena rješenja koja stvaraju ovisnost o jednom dobavljaču. Inzistirat će se na "API First" pristupu, modularnosti i otvorenim sučeljima kako bi se osigurala dugoročna održivost i povezanost sustava.
Od domaćih tehnoloških tvrtki očekuje se zaokret prema razvoju složenih rješenja za obradu podataka, upotrebu naprednih tehnologija i automatizaciju odlučivanja, čime Hrvatska potvrđuje svoju namjeru da gradi pametnu državnu upravu koja tehnologiju koristi za predviđanje potreba svojih građana, istaknuo je Modrušan.
Prema analizi IT sektora HGK za 2024., ovaj sektor okuplja više od 7300 poduzeća te preko 41 tisuću zaposlenih. Poslovni prihodi dosegli su 4,29 milijardi eura, 1,99 milijardi na inozemnom tržištu. Prosječna neto plaća premašila je 1600 eura.
Pomak u razumijevanju sigurnosti, ali posla još ima
Prema rezultatima ankete HGK o kibernetičkoj sigurnosti, mnoge organizacije još nisu sigurne pripadaju li pod obveze Zakona o kibernetičkoj sigurnosti, što pokazuje potrebu za jasnijim tumačenjem i komunikacijom regulatornih zahtjeva. Od 300 ispitanika, 56 posto obvezno je implementirati osnovnu razinu sigurnosnih mjera, 30 posto srednju razinu, a 14 posto naprednu razinu. Značajan broj tvrtki posluje s kategoriziranim subjektima, što povećava važnost sigurnosti dobavnog lanca.
Mnoge tvrtke rade procjene rizika, no često ih provode interno — što pokazuje određeni kapacitet, ali i rizik od nedovoljne stručnosti, pogotovo bez formalne edukacije.
Više od pola ispitanika potvrđuje da nema osobu koja je isključivo zadužena za kibernetičku sigurnost, već je to dodatna obaveza uz osnovni posao. Njih čak 67 posto nema plan odgovora na incidente, a 63 posto nema formalno usvojene sigurnosne politike i procedure. Kod onih kod kojih postoji, rijetko je detaljno i operativno razrađen. Nizak broj prijavljenih napada može značiti da je učestalost mala ili da zapravo organizacije ne prepoznaju da je do napada došlo.
Usporedba rezultata iz 2024. i 2025. pokazuje pomak u razumijevanju, organizaciji i primjeni mjera kibernetičke sigurnosti, ali i otkriva da je velik dio poduzetničkog sektora još uvijek u ranoj fazi usklađivanja sa zakonskim zahtjevima i operativne sigurnosne zrelosti. Sigurnost se u mnogim poslovnim sustavima još uvijek promatra kao operativno, a ne strateško pitanje. Najveći izazovi ostaju nedostatak formalnih politika, nedovoljno razvijeni mehanizmi za upravljanje incidentima, niska razina testiranja i ograničeno razumijevanje zahtjeva propisanih Zakonom o kibernetičkoj sigurnosti, rekla je voditeljica Odjela za industriju HGK i poslovna tajnica Udruženja Tajana Kesić Šapić.
Tomislav Dolibašić, direktor tvrtke Doliprom specijalizirane za sigurnosna rješenja, ističe da postoji značajan prostor za podizanje svijesti o kibernetičkoj sigurnosti.
Mnoge tvrtke, posebice manje, još uvijek vide kibernetičku sigurnost samo kao trošak i misle da se napadi ne mogu dogoditi baš njima. Međutim, veliki broj napada događa se nasumično, pa svatko može postati žrtva. Tu paradigmu moramo promijeniti, naglasio je Dolibašić.
