Znanstvenici su tijekom misije mapiranja dna jezera Mjose, najvećeg jezera u Norveškoj, sonarima visoke rezolucije otkrili olupinu broda staru više stotina godina u gotovo savršenom stanju, zamrznutu u vremenu.
Plovilo s jedinstvenim stupovima i preklopljenim daskama otkriva trenutak u pomorskoj povijesti jezera i procjenjuje se da datira između 14. i 19. stoljeća, prenio je CNN.
Istraživači u okviru projekta Misija Mjosa planiraju mapirati jezersko dno veličine 363 četvorna kilometra.
Norveška ustanova za obrambeno istraživanje predvodi misiju dvije godine nakon početnog izvođenja nekoliko inspekcija plovilima na daljinsko upravljanje (ROV) na područjima jezera gdje su bačene velike količine streljiva.
Jezero je izvor pitke vode za oko 100.000 ljudi u Norveškoj, prema Norveškom sveučilištu za znanost i tehnologiju, pa streljivo predstavlja zdravstveni rizik.
Olupina je uočena tijekom istraživanja jezera.
Očekivao sam da bi mogle biti otkrivene i olupine brodova dok smo mapirali bačeno streljivo - to se i dogodilo, rekao je Oyvind Odegard, viši istraživač morske arheologije na Norveškom sveučilištu znanosti i tehnologije i voditelj misije.
Nedavno otkrivena olupina broda nalazi se na dubini od 411 metara i snimljena je sonarima, sustavom koji koristi zvučne impulse za otkrivanje i mjerenje područja ispod površine vode.
Slike su otkrile da je brod dugačak 10 metara.
Slatkovodno okruženje i nepostojanje valova na toj dubini održali su plovilo u netaknutom stanju, osim korozije nekoliko željeznih čavala na svakom kraju broda. Za Odegarda je istrošenost metala jasan pokazatelj da je olupina dugo na jezerskom dnu.
Brod može izgubiti svoju strukturu kada se svi čavli raspadnu, rekao je.
U krmenom dijelu plovila postoje naznake da se nalazi središnje kormilo, koje se pojavilo tek krajem 13. stoljeća. Kombinirajući ta dva obilježja, arheolozi su mogli procijeniti da je brod sagrađen između 1300. i 1850.
Čini se da je brod izgrađen posebnom tehnikom u kojoj se daske trupa preklapaju jedna preko druge. Ta metoda korištena je tijekom vikinškog doba kao način da se brod učini lakšim i jačim.
Budući da je olupina broda pronađena usred jezera, Odegard vjeruje da je brod potonuo po lošem vremenu.
Najvjerojatnije je brod koristio jedra četvrtastog oblika, dodao je, koja su se pokazala teškima za plovidbu za pomorce uhvaćene u ekstremno vjetrovitim uvjetima.
U doba vikinga jezero je bilo važna trgovačka ruta.
