Veći protok krvi u genitalije, pojačan puls i proširene zjenice su fizičke karakteristike koje otkrivaju da je osoba seksualno uzbuđena. Ali požuda se također može otkriti u dahu, kao što je sada pokazala studija međunarodnog istraživačkog tima.
Prema toj studiji, karakterističan potpis hlapljivih molekula nalazi se u dahu seksualno uzbuđenih osoba. Ispitanici su izdisali manje izoprena i ugljičnog dioksida, dok je koncentracija produkata razgradnje pojedinih neurotransmitera porasla. Znanstvenici tvrde da ovo otkriće može klinički pomoći u boljoj procjeni seksualnog uzbuđenja i tako pridonijeti procjeni seksualnih poteškoća.
Zadatak znanstvenika je bio vrlo jednostavan: dvanaest muškaraca i dvanaest žena zamoljeno je da pogledaju različite desetominutne filmske isječke nasumično u Istraživačkom laboratoriju za ljudsku seksualnost, skraćeno SexLab, na portugalskom Sveučilištu u Portu. Gledali su dokumentarac o putovanju u prirodu, horor film, nogometnu utakmicu i erotski film.
U međuvremenu, tim znanstvenika s njemačkog instituta Max Planck kontinuirano je analizirao dah ispitanika na više od sto hlapljivih organskih spojeva, dok su istovremeno znanstvenici iz SexLaba mjerili seksualno uzbuđenje ispitanika, primjerice određujući porast temperature u genitalijama.
Kemijski trag
S početkom erotskog filma specifično, količina raznih hlapljivih organskih spojeva u dahu uzbuđenih sudionika naglo je rasla, a ostali spojevi brzo su se smanjivali. Osim toga, razine su varirale manje nego u neuzbuđenom stanju.
Smanjena koncentracija CO2 i izoprena u dahu mogla bi biti zato što su genitalije imale veći protok krvi, dok su mišići i pluća imali manji. Kod muškaraca smo pronašli fenol, krezol i indol. Čini se da su to tipični pokazatelji seksualnog uzbuđenja, kaže Nijing Wang, glavni autor nedavno objavljene studije u znanstvenom časpoisu Nature.
Tvari nastaju tijekom razgradnje aminokiselina triptofana, prekursorske tvari neurotransmitera serotonina, i tirozina, od kojih naše tijelo stvara dopamin i noradrenalin. Poznato je da te tvari igraju važnu ulogu u erotskim osjećajima i brzo se formiraju. Između ostalog, dovode ljude u euforično stanje duha tijekom seksualnog uzbuđenja. Kod jedne ispitanice, znanstvenici su čak uspjeli otkriti dopamin, koji se također smatra hormonom sreće, izravno u njezinom dahu.
Općenito, rezultati analize daha bili su jasniji kod muškaraca nego kod žena, kaže Giovanni Pugliese, s instituta Max Planck. Na primjer, istraživači nisu primijetili isto povećanje hlapljivih tvari kod žena kao kod muškaraca. Štoviše, neke žene erotski filmovi nisu posebno uzbuđivali.
Kako bismo povećali ukupni značaj, moramo ponoviti studiju s većim brojem ispitanika, dodaje Giovanni Pugliese.
Doprinos procjeni seksualnih poteškoća
Pobliže proučavanje erotike u dahu je vrijedno truda, ne samo s medicinskog stajališta, tvrde znanstvenici.
Mogućnost neinvazivnog određivanja seksualnog uzbuđenja osobe kroz njezino disanje bila bi veliki napredak za istraživanje seksa, kaže Pedro Nobre, voditelj SexLaba i profesor na Sveučilištu Porto.
Dosad su takve studije bile otežane činjenicom da se u većini slučajeva senzori moraju postaviti izravno u genitalno područje sudionika testiranja. Prema Nobreu, analiza daha može olakšati procjenu seksualnog uzbuđenja i u konačnici pomoći u procesu procjene seksualnih poteškoća.
Ideja za studiju došla je od atmosferskog znanstvenika Jonathana Williamsa iz Mainza. Njegov je tim već u ranijim studijama uspio pokazati da ljudi neprestano emitiraju kemijske signale u zrak preko daha i kože, što se može mijenjati ovisno o njihovom emocionalnom stanju.
Primjerice, u prepunoj kino dvorani otkrili su karakteristične hlapljive molekule koje su gledatelji izdisali tijekom vrlo uzbudljivih scena.
Studijom o seksualnom uzbuđenju željeli smo testirati ostavljaju li i druge jake emocije trag u dahu. Kako bismo bolje okarakterizirali kemijske signale, testirali smo ovo u kontroliranim uvjetima, a ne u složenom okruženju kina, kaže Williams.
Predmet daljnjih istraživanja za istraživače Max Plancka sada će biti pitanje u kojoj mjeri također šaljemo prolazne kemijske signale u razgovoru, prilikom ljubljenja ili zagrljaja, a naš kolega ih percipira - svjesno ili nesvjesno.
Studija je provedena u okviru projekta Obzor 2020 IMPACT Europske komisije. Odobrena je od strane Etičkog povjerenstva Fakulteta za psihologiju i odgojne znanosti Sveučilišta u Portu.
Izvor: Mpg.de
