Europa želi održivu mobilnost.
Održiva mobilnost je u pravilu mobilnost koja je temeljena na javnog gradskom prijevozu, nemotoriziranim oblicima prometa, dakle pješački i biciklistički promet, ističe Marko Slavulj, Prometni fakultet Zagreb.
Takvu vrstu prijevoza Europa želi zato što joj je cilj do 2050. biti ugljično neutralan kontinent. Pa bi do te godine emisiju stakleničkih plinova u prometu, koji proizvodi četvrtinu emisija, trebalo smanjiti za 90 posto. Predstoji, dakle, veliki posao, posebno u cestovnom prijevozu koji stvara 71 posto prometnog zagađenja. A glavnu će ulogu u tom poslu imati gradovi gdje je koncentracija prometa najveća. I dok jedni spavaju drugi nešto poduzimaju. U Koprivnici su tako još prije 15 godina odučili ići prema održivoj mobilnosti. No nisu to svi dobro prihvatili.
Tad smo imali neke rasprave s oporbom, igrali se budete s električnim autićima, biciklićima, kakve to veze ima s Europom, koga vi farbate. Ali danas vidimo da put održivog razvoja, održive mobilnosti i ekologije je nešto što je potrebno i Hrvatskoj i Europi i svijetu jer nemamo druge kugle zemaljske osim ove, pojašnjava Mišel Jakšić, gradonačelnik Grada Koprivnice.
Pa je vrijeme za promjene. Koprivnica je u iste krenula donošenje Plana održive urbane mobilnosti 2015., u čemu su bili prvi u zemlji.
Nakon toga smo ušli u tada najveći europski projekt Grada Koprivnice Civitas Dinamo koji je bio težak milijun eura, gdje smo kao Gradska uprava prešli na hibridno električni pogon; gdje smo uveli stanice za bicikle i javni gradski prijevoz putem bicikala, nakon toga su došli i električni na stanice javnog gradskog prijevoza biciklima, dodaje Jakšić.
Danas je u Koprivnici 70 javnih besplatnih bicikala, od čega ih je deset električnih; osam je stanica, oko 1200 registriranih građana koji ih i voze i 80 kilometara biciklističkih staza. Osim toga, mali grad od svega 32 tisuće stanovnika, uveo je i dvije besplatne autobusne linije na električni pogon. Mali, ali udobni električni autobus Gordan Štimec svakodnevno vozi.
Kakav je interes putnika, polako, jer smo mi mala sredina, i u početku je bilo skeptično ali polako, u posljednjih godinu dana sve više i više putnika dolazi na naš javni prijevoz, kaže Štimec.
Osim ekološke prihvatljivosti i više je nego prihvatljiva i potrošnja autobusa čiji je domet 100 kilometara.
Na jedno punjene možda potroši par kilovat, praktički zanemarivo. Na mjesečnoj bazi, moja osobna procjena je nekih sto kuna ukupne potrošnje, dodaje Štimec.
Urbana mobilnost promiče se i na Kampusu gdje je uspostavljena zelena zona ali i pokrenut studij održive mobilnosti. Koprivničanima je dana alternativa, koja je najvažnija u promicanju održive mobilnosti, a kako kaže gradonačelnik, građani je sve više prihvaćaju. Još samo kada bi takvu alternativu pružalo više gradova u Hrvatskoj.
Tek pojedini gradovi su u Hrvatskoj donijeli takve planove Održive urbane mobilnosti, upozorava Slavulj.
Naš glavni grad, koji je najbrojniji i najbogatiji, mogao bi biti predvodnik u održivim rješenjima u prometu. No sve je, samo to ne.
Prema nekim podacima koji su bili 1999. kada je rađena prometna studija Grada Zagreba imamo 37 posto udjela korištenja javnog glavnog prijevoza, 37 posto je bio osobnim automobil, 25 posto je bilo pješačenje, biciklistički promet je bio jedan posto. Sada imamo 46 posto udio osobnih automobila, a smanjene pješačkih kretanja, ističe Slavulj.
Razlozi za to su jednostavni. Zagrebački čelnici građanima nisu ponudili alternativu. Pa zašto bi netko onda mijenjao osobno vozilo tramvajem kada će istim u prosjeku putovati 12 km/h – dakle, gotovo jednako kao da pješači. A mogućih je rješenja mnogo.
Imamo primjere iz Molma gdje su na 42 križanja dali prioritet za javni gradski prijevoz i na taj su način smanjili interval slijeđenja s deset na sedam i pol minuta i uspjeli su vrijeme putovanja smanjiti za deset posto, dodaje Slavulj.
U smanjenu prometnog zagađenja u budućnosti bi veliku ulogu trebala imati željeznica. Europa inzistira da se njome prevozi više tereta, ali i putnika. Ne treba niti govoriti kakvo je stanje u Hrvatskoj jer se prema zadnjim podacima istom godišnje vozilo manje od 20 milijuna putnika. Željeznici su kronično potrebna ulaganja, a njih već godinama čekaju i u Koprivnici.
Koprivnica je grad koji očekuje drugi kolosijek pruge. Tu smo imali određene pregovore s HŽ-om za nova željeznička stajališta po gradu koje bi mi onda kačili na naš javni gradski prijevoz, pojašnjava Jakšić.
Još samo kada bi investicije u željeznicu bile brže možda bi i mobilnost u Hrvatskoj bila nešto održivija. Ovako smo po svemu među najgorima u Europi jer nam je javni prijevoz loš ili ga uopće nema, jer se pješačke staze uze na korist biciklistički, pa imamo sukob dviju skupina. Jer zapravo još uvije potičemo jedino najvećeg zagađivača – automobil.
Emisiju 'Informer' pogledajte besplatno na novatv.hr!
