Zastupnik u Europskom parlamentu Tomislav Sokol pozvao na strogo ograničavanje sustava prepoznavanja lica na javnim mjestima

Tomislav Sokol upozorio je i na koncept algoritamskog društvenog vrednovanja za kojeg kaže da bi ga trebalo zabraniti.

Hrvoje Jurman
Hrvoje Jurman | 05.10.2021. / 10:40 komentari
Slika nije dostupna (Foto: Zimo)

Brojni su načini na koji umjetna inteligencija može poboljšati naše živote i svijet u kojem živimo, no AI donosi i određene opasnosti, zbog čega je pri njenom razvoju i primjeni potreban oprez te regulativa. O primjeni AI u pravosuđu jučer se raspravljalo na plenarnom zasjedanju Europskom parlamenta koje se održava u Strasbourgu. Povod zasjedanju bilo je izvješće Odbora za građanske slobode, pravosuđe i unutarnje poslove Europskog parlamenta (LIBE) u kojem se poziva na dodatan oprez prilikom uporabe umjetne inteligencije u pravosuđu, a u raspravi je sudjelovalo i hrvatski zastupnik Tomislav Sokol.

tri vijesti o kojima se priča Haker, ilustracija I pretvorili u kriptovalute Jedna od najvećih digitalnih pljački u povijesti: U manje od tri sata, hakeri ukrali oko 140 milijuna dolara iz banaka Rijetki fenomen Astronautkinja na Međunarodnoj svemirskoj postaji uhvatila "crvenog duha" Vrijeme na Zemlji, ilustracija zemlja je poludjela Znanstvenici upozoravaju: Dolazi dan kakav čovječanstvo još nije doživjelo

Sokol je član Odbora za unutarnje tržište i zaštitu potrošača (IMCO), vodećeg Odbora Europskog parlamenta za umjetnu inteligenciju, a u priopćenju za javnost podsjetio je na dobre strane AI, ali je upozorio i na brojne potencijalne probleme koji mogu nastati primjenom AI, ako nije dobro regulirana. Među inim, naglasio je opasnost ugroze privatnosti pojedinaca i na različite oblike diskriminacije.

Zbog toga je sa strane EU prema razvoju umjetne inteligencije potreban sveobuhvatan pristup, s kojim će se omogućiti njena primjena na poljima koja će nam donijeti napredak, no regulirat će se njena primjena u kategorijama s potencijalno negativnim posljedicama.

Borba protiv sofisticiranih, dobro financiranih i opremljenih terorističkih i kriminalnih skupina u 21. stoljeću ne može se zamisliti bez korištenja umjetne inteligencije. S druge strane, primjena umjetne inteligencije naročito je osjetljiva u području kaznenog prava jer uključuje mogućnost biometrijskog prepoznavanja i algoritamskog donošenja odluka. Pritom uporabu sustava za daljinsku biometrijsku identifikaciju u stvarnom vremenu na javnim mjestima za potrebe kaznenog progona u skladu s načelom proporcionalnosti, treba ograničiti na situacije kao što su potraga za nestalim djetetom, sprečavanje konkretne i neposredne terorističke prijetnje ili otkrivanje, lociranje, identificiranje ili istraga protiv počinitelja teškog kaznenog djela ili osumnjičenika za takvo djelo, stoji u priopćenju.

Također, naglasio je i važnost postizanja balansa između korištenja umjetne inteligencije s jedne strane i zaštite ljudskih prava s druge strane. Sokol posebno upozorava i protivi se konceptu društvenog vrednovanja u kojem se uz pomoć algoritama prikupljaju velike količine podataka o građanima i njihovom ponašanju, što je još jedan razlog za uvođenje regulative s kojom će se jasno dati do znanja što je dopušteno, a što ne na polju umjetne inteligencije.
 

Vezane vijesti