Želite živjeti dulje? Stručnjak otkriva pet stvari koje vam u tome mogu pomoći

Naše navike i ponašanje tijekom života uvelike mogu utjecati na našu dugovječnost. Pa, kako onda produljiti svoj život?

Martina Čizmić | 01.01.2024. / 08:31

Dugovječnost (Foto: Getty Images)

Je li moguće produljiti svoj život? Znanstvenici ističu kako je otprilike 25% dugovječnosti određeno našim genima, dok je ostatak određen onime što tijekom života radimo i kako se ponašamo.

Iako bi ljudi bili najsretniji kad bi mogli popiti jednu tabletu i produljiti si život, to (barem za sad) ne ide tako. No, znanstvenici ističu kako je stil života svakog pojedinca ono što može produljiti ili skratiti njegov životni vijek.

Starija žena Koliko zapravo čovjek može dugo živjeti? Znanstvenici imaju različita mišljenja

Hassan Vally, izvanredni profesor epidemiologije na Sveučilištu Deakin, podijelio je za Science Alert pet stvari odnosno navika koje bi mogle utjecati na duljinu nečijeg života.

Meso zamijenite voćem i povrćem

Stara je poslovica "ono si što jedeš", a znanstvenici sve češće to potvrđuju znanstvenim studijama. Tako je utvrđeno da je prehrana bogata namirnicama biljnog podrijetla povezana sa zdravljem i dugovječnošću.

Kako navodi Vally, ako u prehrani smanjite udio mesa, prerađene hrane, šećera i soli, smanjujete rizik od pojave brojnih bolesti - od onih krvožilnog sustava do raka. Jer, uz to što je prehrana biljnog podrijetla bogata vlaknima, hranjivim tvarima, fitokemikalijama, antioksidansima i vlaknima, djeluje i protuupalno, što znači da štiti naše stanice od oštećenja tijekom starenja.

Dugovječnost Dijeta za dugovječnost? Znanstveno istraživanje sugerira što bismo trebali jesti ako želimo duže živjeti

No, Vally upozorava kako su ljudi različiti, pa prehrana koja odgovara jednoj osobi, ne mora nužno odgovarati i drugoj. Međutim, znanstvenici se slažu kako je mediteranska prehrana jedna od najzdravijih jer se sastoji od pregršt povrća, voća, cjelovitih žitarica, mahunarki, riba i plodova mora te maslinovog ulja.

Održavajte zdravu težinu

Usko povezana sa zdravom prehranom je i zdrava težina. Naime, već je dugo poznato da višak kilograma povećava rizik od brojnih zdravstvenih problema koji mogu skratiti životni vijek. Ne samo da suvišni kilogrami opterećuju naše tijelo i njegove ključne sustave, već mogu izazvati upale i hormonalne poremećaje. Osobe s prekomjernom tjelesnom težinom imaju veće šanse za razvoj bolesti srca, moždani udar, visoki krvni tlak, dijabetes kao i brojne vrste raka.

No, pretilost ne pogađa samo fizičko već i mentalno zdravlje. Studije su pokazale da je povezana s depresijom, niskim samopoštovanjem i stresom.

Redovito vježbajte i krećite se

Svi znamo da je redovita tjelovježba dobra za tijelo i um. Uz to što nam pomaže održati tijelo u formi, smanjuje stres, poboljšava mentalno zdravlje, ali i štiti od kroničnih bolesti.

Jedan je od glavnih načina koji nam pomažu da održimo zdravu težinu i snizimo razinu tjelesne masti, a istovremeno utječe i na snižavanje krvnog tlaka, smanjenje upale i poboljšavanje rada srca.

Svakodnevna tjelovježba ne mora biti ni duga ni intenzivna. Dovoljno je da u svoj dnevni raspored uključite nekakvu tjelesnu aktivnost - čak je i nekoliko minuta žustrog hoda ili penjanje po stepenicama dovoljno za početak.

Pomlađivanje, ilustracija Naša krv skriva tajno oružje za zdravlje mozga, dugovječnost i kognitivno jačanje

Nemojte piti ni pušiti cigarete

Konzumacija alkohola i nikotina može znatno smanjiti životni vijek. Pušenje cigareta (i konzumacija ostalih nikotinskih proizvoda) utječe na gotovo sve organe u tijelu. Ne postoji sigurna količina nikotina koju možemo unijeti u tijelo. Svaka cigareta povećava šanse za razvoj cijelog niza karcinoma, bolesti srca i dijabetesa.

Čak i dugogodišnji pušači mogu profitirati ako se ostave cigareta. Prema nekim studijama, prestanak pušenja smanjuje rizik od prerane smrti i može dodati čak do 10 godina života, a istovremeno smanjuje rizik od razvoja bolesti srca i pluća.

Slično je i s konzumacijom alkohola. Iako liječnici toleriraju povremenu čašu alkoholnog pića, intenzivnija konzumacija (i količinom i frekvencijom), može dovesti do razvoja cijelog niza bolesti od kojih su najčešće povezane s jetrom i krvožilnim sustavom.

Družite se

Iako fizičko zdravlje igra veliku ulogu u našoj dugovječnosti, Vally ističe kako je jednako važno i mentalno odnosno psihološko zdravlje. Ljudi koji su usamljeni i društveno izolirani imaju mnogo veći rizik od prerane smrti i razvoj srčanih bolesti, moždanog udara, ali i demencije, tjeskobe i depresije.

Sreća i optimizam, ilustracija Žive li optimisti duže? Nova studija dala jasan odgovor na to pitanje

Kretanje u društvu povećava naše zadovoljstvo životom, stvara snažnije veze, ali ima i izravan fiziološki učinak na tijelo jer potiče lučenje hormona sreće.

Dakle, ako želite biti zdraviji i živjeti dulje, gradite i održavajte veze s drugima.

Izvor: Science Alert

Još brže do najnovijih tech inovacija. Preuzmi DNEVNIK.hr aplikaciju

Vezane vijesti

Još vijesti