Cijepljenje spašava šest života svake minute, no Hrvatska, kao i svijet, bilježi zabrinjavajući pad procijepljenosti, zaključak je stručnog panela povodom Svjetskog tjedna cijepljenja, uz upozorenje da gubimo dostignute javnozdravstvene standarde.
U posljednjih 50 godina čak 154 milijuna života spašeno je zahvaljujući cijepljenju. Unatoč toj činjenici, trendovi su zabrinjavajući, pa u 2023. godini gotovo 22 milijuna djece u svijetu nije primilo ni svoje prvo cjepivo protiv ospica, istaknuto je u utorak na stručnoj raspravi povodom Svjetskog tjedna cijepljenja.
Stručnjaci iz područja epidemiologije, obiteljske medicine i farmacije upozorili su na gubitak dostignutih javnozdravstvenih standarda, dok se istovremeno vraćaju iskorijenjene bolesti. Jednoglasno je poručeno da se Hrvatska nalazi na prekretnici i bez hitnog djelovanja riskira povratak bolesti koje su gotovo nestale.
Ovo je prijelomni trenutak. Moramo se zapitati hoćemo li ponovno početi umirati od bolesti za koje već imamo rješenja, istaknuo je voditelj Službe za epidemiologiju zaraznih bolesti HZJZ-a Bernard Kaić. Upozorio je da Hrvatska ne uspijeva vratiti razinu procijepljenosti koju je imala prije 15 godina, dodavši da se broj oboljelih od respiratornih infekcija povećava, dok neka cjepiva, poput onog protiv gripe, imaju ograničen utjecaj na cirkulaciju virusa.
Predsjednik Hrvatske koalicije za imunizaciju Goran Tešović upozorio je na težak tijek gripe kod starijih i najmlađih, osobito djece s kroničnim bolestima.
Godinama se ta djeca ne cijepe, i često završavaju na intenzivnoj njezi. Cjepivo im može doslovno spasiti život, ustvrdio je Tešović, dodavši da se moraju cijepiti i članovi njihovih obitelji.
Soldo za cijepljenje u ljekarnama
Ako pacijenti razumiju važnost, lakše donose odluku. Mnogi ne znaju da se nakon 65. godine trebaju docijepiti protiv tetanusa, ili da HPV cjepivo mogu primiti besplatno do 25. godine. Potrebna nam je digitalna evidencija kroz e-karton, poručila je specijalistica obiteljske medicine Valerija Bralić Lang.
Predsjednica Hrvatske ljekarničke komore Ana Soldo drži da bi se u procjepljivanju sustav trebao osloniti na ljekarnike.
U 19 zemalja EU-a već se cijepljenje provodi u ljekarnama. U Hrvatskoj imamo 500 educiranih ljekarnika, a još 4000 mogu proći edukaciju, naglasila je. Dodala je i kako Hrvatska kasni s regulatornim promjenama, zbog čega opada motivacija zdravstvenih radnika.
Predsjednik Hrvatskog epidemiološkog društva, Miroslav Venus, naglasio je da cijepljenje nije isključivo tema za djecu, upozorivši da je Hrvatska demografski stara nacija.
Najviše umiremo od kardiovaskularnih bolesti, a dijabetes galopira. Prevencija, uključujući cijepljenje, mora biti ključna, kaže Venus. Dodao je da ljudi ne razmišljaju o zdravlju i reagiraju tek kad nastupi bolest.
Govoreći o regionalnim razlikama, Kaić je upozorio da su obuhvati najniži u Dubrovačko-neretvanskoj, Splitsko-dalmatinskoj i Primorsko-goranskoj županiji, što sustavu predstavlja dodatni izazov.
Zaključujući raspravu, stručnjaci su se složili da je, uz edukaciju, nužno i jačanje timskog rada, kao i digitalna podrška kroz evidenciju i praćenje pacijenata.
Edukacija nije dovoljna. Potrebna je i proaktivnost, kao što su kamere i kazne smanjile smrtne slučajeve u prometu, tako i imunizacija treba više poticaja, poručio je Venus.
