Deset godina nakon usvajanja Pariškog sporazuma o klimi, globalni planovi za proizvodnju ugljena, nafte i plina i dalje daleko premašuju granice koje su dopuštene za ublažavanje klimatskih promjena, po izvješću Stockholmskog instituta za okoliš i drugih institucija.
Pariški sporazum bio je prvi univerzalni, pravno obvezujući globalni sporazum o klimi koji je obvezao države da ograniče globalno zagrijavanje na ispod dva stupnja Celzijevih, po mogućnosti 1,5 stupnjeva, iznad predindustrijskih razina.
Vlade, zajedno, i dalje planiraju proizvoditi više nego dvostruko više fosilnih goriva 2030. nego što bi odgovaralo ograničavanju zagrijavanja na 1,5 stupnjeva, navodi se u izvješću, koje je objavljeno u ponedjeljak.
Planiraju proizvesti 120 posto više od količine fosilnih goriva koja bi odgovarala zagrijavanju od 1,5 stupnjeva i 77 posto više od količine koja bi odgovarala dva stupnja.
Analiza je obuhvatila 20 "zemalja velikih proizvođača fosilnih goriva koje su odgovorne za oko 80 posto globalne proizvodnje fosilnih goriva", uključujući SAD, Njemačku i Kinu.
Pokazala je da 17 od tih 20 zemalja planira povećati proizvodnju barem jednog fosilnog goriva do 2030.
U odnosu prema izvješću iz 2023. (Production Gap Report), analiza je pokazala da države, zajedno, planiraju čak i veću proizvodnju ugljena do 2035. te plina do 2050. nego što su predvidjele 2023.
Autori su upozorili da to ugrožava ostvarenje globalnih klimatskih ciljeva.
Planovi su također kontradiktorni očekivanjima da će globalna potražnja za ugljenom, naftom i plinom doseći vrhunac prije 2030. po sadašnjim političkim mjerama, po izvješću.
Godine 2023., vlade su formalno priznale potrebu napuštanja fosilnih goriva kako bi se ublažilo klimatske promjene, obvezu koju je jasno naglasio Međunarodni sud pravde, rekao je glavni autor izvješća Derik Broekhoff.
Naše izvješće jasno pokazuje da, dok su se mnoge zemlje obvezale na tranziciju na čistu energiju, mnoge druge izgleda da se ne mogu pomaknuti s načina rada koji se temelji na fosilnim gorivima, planirajući još veću proizvodnju nego prije dvije godine.
Neka ovo izvješće bude upozorenje i vodič, rekla je Christiana Figueres, bivša UN-ova dužnosnica za klimu.
Obnovljivi izvori energije neizbježno će sasvim istisnuti fosilna goriva, ali trebamo svjesno djelovati sada kako bismo riješili jaz na vrijeme. Sada nam treba hrabrost i solidarnost da brzo krenemo naprijed s pravednom tranzicijom.
Autori smatraju da su posebno problematične veće državne subvencije za proizvodnju ugljena i plina.
Po podacima Copernicusa, europske službe za praćenje klimatskih promjena, prošla godina bila je prva godina otkako su počela mjerenja da je globalno zagrijavanje u prosjeku premašilo 1,5 stupnjeva.
Stručnjaci smatraju da će biti jako teško ograničiti globalno zagrijavanje na 1,5 stupnjeva jer bi emisije stakleničkih plinova za to trebale pasti za barem 43 posto do 2030. Velike količine stakleničkih plinova trebalo bi također ukloniti iz atmosfere.
