Milijuni znanstvenika diljem svijeta marljivo rade na svojim otkrićima. Hoće li neka od tih otkrića ugledati svjetlo dana upravo u 2026. godini i promijeniti svijet? Teško je prognozirati.
No, neki bi događaji ipak mogli obilježiti ovu, novu, godinu. A mi smo za vas izdvojili pet najvažnijih.
Ljudi (ponovno) sve bliže Mjesecu
Godina 2026. mogla bi biti godina povratka astronauta na Mjesec. Više puta odgađana NASA-ina misija Artemis 2 s posadom, u suradnji s privatnim partnerima poput SpaceX-a, sada je planirana za početak 2026., najkasnije do travnja.
Riječ je o ključnom povratku Amerikanaca na Mjesečevu površinu, što je cilj koji treba biti ostvaren što je prije moguće, kako je to najavio Donald Trump tijekom svog prvog mandata. Nastoje preteći Kinu koja planira sletjeti na Mjesec 2030. godine.
Kina napreduje i očekuje se da će sonda Chang'e 7 istraživati južni pol Mjeseca 2026. godine, a testiranje njezine svemirske letjelice s posadom, Mengzhou, nastavlja se.
Indija također ima velike ambicije u istraživanju svemira. Nakon slijetanja robota na Mjesec 2023. godine, Indijska agencija za svemirska istraživanja (ISRO) planira 2027. samostalno poslati astronauta u orbitu.
Mjesec je postao neizostavan pretkorak prije putovanja na Mars. Koristi se za postavljanje relejnih stanica, ali i za testiranje svemirskih odijela, vozila, izvora energije... i za učenje kako živjeti u dubokom svemiru.
Klima: hoće li se svijet pribrati?
Godina 2026. vrlo će vjerojatno biti rekordna. Posljednjih 11 godina bile su najtoplije do sada zabilježene. Postoji 80-postotna vjerojatnost da će rekord iz 2024. biti oboren do 2029., predvidio je britanski meteorološki institut.
Hoće li države reagirati? COP30 u Brazilu upravo je pokazao da klimatski multilateralizam nije mrtav, unatoč američkom bojkotu i geopolitičkim sukobima.
Ovo mora biti godina u kojoj će se morati ponovo osmisliti međunarodna klimatska diplomacija, smatra Rebecca Thissen iz mreže Climate Action Network.
COP-ovi nisu sami sebi svrha, već vrhunac međunarodnog političkog procesa kojemu je prijeko potrebno pronaći zajednički jezik.
Ne čekajući COP31 u studenome 2026. u Antaliji u Turskoj, pratit će se koliko će se zemalja odazvati pozivu Kolumbije na prvu međunarodnu konferenciju o postupnom ukidanju fosilnih goriva, koja će se u travnju održati u Santa Marti.
Uređivanje gena postaje "normalno"
Iako su tehnike "uređivanja gena" već poznate znanstvenicima, 2026. mogla bi postati ključna za razvoj personaliziranih genskih terapija, kojima bi se liječili rijetki genski poremećaji. CRIPSR tehnologija već omogućuje znanstvenicima da "oštećeni" gen zamijene "zdravim", a u 2026. bi se trebalo provesti nekoliko ključnih kliničkih ispitivanja koja bi trebala pokazati i pravu učinkovitost takve terapije.
Uspiju li znanstvenici dokazati da su takve personalizirane genske terapije uspješne i kad se radi o nekoliko gena odjednom, to bi moga biti prekretnica u liječenju brojnih teških bolesi i poremećaja.
Umjetna inteligencija postaje važan alat
Umjetna inteligencija već je napravila velike pomake u znanosti. Pomogla je u detekciji brojnih bolesti, koje bi inače ostale neotkrivene, pomogla u ubrzanju razvoja lijekova i cjepiva, ali i otkrila milijune novih zvijezda i planeta u svemiru.
No, intenzivna upotreba umjetne inteligencije dovela je i do velikih problema. AI agenti činili su pogreške poput brisanja podataka, krivog tumačenja, dok su znanstveni radovi napisani pomoću umjetne inteligencije u pitanje doveli sam integritet znanstvenih istraživanja i znanstvenika koji su ih provodili.
U 2026. ipak znanost neće "odustati" od umjetne inteligencije, već će promijeniti pristup. Već sad se razvijaju manji, specifični AI modeli, koji uče iz ograničenog skupa podaka kako bi mogli rješavati specifične probleme. Takvi sustavi nisu namijenjeni širokoj populaciji niti funkcioniraju poput popularnih chatbotova. Ali mogli bi pomoći znanstvenicima da riješe brojne zagonetke na području matematike, fizike pa čak i šire, koje su im do sad bile nerješive.
Put u središte Zemlje
Popularni roman Julesa Vernea nadahnuo je stotine i tisuće istraživača koji su odlučili saznati što se točno događa u središtu našeg planeta. Unatoč brojnim istraživanjima, znanstvenici još uvijek nisu u potpunosti sigurni što se događa u njegovoj samoj srži. Stoga se s posebnim zanimanjem prati kineski brod za bušenje oceana "Meng Xiang" koji bi upravo 2026. godine trebao krenuti na svoju prvu znanstvenu ekspediciju. Za razliku od drugih brodova, ovaj je dizajniran za bušenje do dubine od 11 kilometara kroz oceansku koru u Zemljin plašt.
"Meng Xiang" trebao bi prikupiti uzorke oceanske kore i Zemljinog plašta koji bi potom znanstvenicima trebali omogućiti uvid u to kako se formira oceansko dno te što potiče njegovu tektonsku aktivnost. A to bi moglo dati i barem neki uvid u to što sve Zemlja skriva ispod svoje površine.
Dodatni izvor: Nature
