Gotovo polovini toplovodnih vrsta koralja koji izgrađuju grebene prijeti izumiranje, upozorile su grupe angažirane na zaštiti okoliša od štetnih učinaka ljudske aktivnosti nakon globalne procjene o čemu su izvijestili sudionici konferencije UN-a o klimi u Bakuu.
Prethodno je, uoči COP29 u Azerbajdžanu analiziran status očuvanosti svih 892-ju vrsta uvrštenih na Crveni popis ugroženih vrsta Međunarodne unije za očuvanje prirode (IUCN).
Koralji žive u plitkim, toplovodnim staništima i tvore šarene grebene koje nalazimo u tropskim i suptropskim oceanskim područjima. Koraljni grebeni, koji su se izgrađivali desecima tisuća godina, najraznolikiji su morski ekosustavi.
Analiza IUCN-a objavljena u srijedu pokazala je da ih je ugroženo 44 posto ili gotovo polovina, što je porast u odnosu na trećinu iz godine 2008. kada su koralji koji tvore grebene posljednji put procjenjivani za potrebe Crvenog popisa ugroženih biljaka, životinja i ekosustava.
Informacija je objavljena u trenutku kada su se u Bakuu okupili svjetski čelnici gdje raspravljaju o smanjenju emisija stakleničkih plinova i o borbi protiv klimatskih promjena, dvjema glavnim prijetnjama koraljima koji tvore grebene.
Ova globalna procjena stanja koralja zorno ilustrira ozbiljan utjecaj čovjeka na klimu zbog kojega se brzo mijenja i život na Zemlji te ukazuje na ozbiljnost posljedica, rekla je dr. Grethel Aguilar, direktorica IUCN-a. Zdravi ekosustavi poput koraljnih grebena ključni su za život ljudi, za opskrbu hranom, stabilizaciju obala i skladištenje ugljika, a zaštita naše biološke raznolikosti nije ključna samo za našu dobrobit, već i za naš opstanak.
Moramo poduzeti odvažne i odlučne korake da bismo smanjili smanjenje emisije stakleničkih plinova, želimo li zajamčiti održivu budućnost za čovječanstvo, poručila je.
Osim klimatskih promjena, na koraljne ekosustave utječu i ostali negativni događaji poput izbjeljivanja, onečišćenja, otjecanja poljoprivrednog otpada u mora i oceane, razne bolesti i neodrživ ribolov.
Procjene su uzele u obzir najnovije ažurirane podatke o statusu koraljnih grebena iz Globalne mreže za praćenje stanja koraljnih grebena (GCRMN) i podataka Međuvladina panela o klimatskim promjenama (IPCC) za buduće scenarije o globalnom zatopljenju.
Među analiziranim vrstama našli su se koralj losov rog (Acropora palmata) i Acropora cervicornis, dvije "kritično ugrožene" karipske vrste čija je populacija, zbog sve bržeg zagrijavanja, zagađenja vode, uragana i ozbiljnih posljedica bolesti koralja, gotovo u potpunosti nestala s grebena.
Koordinatorica IUCN-a Beth Polidoro rekla je da bismo, "budemo li odmah djelovali mogli usporiti tempo zagrijavanja oceana i proširiti prozor mogućnosti kako bi se koralji potencijalno prilagodili i dugoročno preživjeli".
Istaknula je da se "ovdje ne radi samo o očuvanju spektakularne ljepote koraljnih grebena". Koraljni ekosustavi istodobno su važni jer održavaju obalne ribarske zajednice, stabiliziraju obalu i obalna staništa te pomažu pri uklanjanju ugljika iz oceana, među ostalim prednostima, rekla je Polidoro.
Glavno rješenje za spas koralja od izumiranja je smanjenje emisija stakleničkih plinova uz poduzimanje dodatnih aktivnosti koje će omogućiti jačanje otpornosti vrsta, smatraju stručnjaci IUCN-a.
U tijeku su i procjene hladnovodnih koralja na Crvenom popisu koji se nalaze u hladnijim, dubljim vodama širom svijeta i ne ovise o sunčevoj svjetlosti, a prijeti im uništenje zbog pretjeranog izlova ribe, osobito koćarenja, rudarenja u dubokom moru, bušenja nafte i plina ili polaganja dubokomorskih kabela, upozorio je IUCN.
