Riječne kornjače iz Stona položile jaja u zagrebačkom Zoološkom vrtu

Prošle je godine u zagrebačkom Zoološkom vrtu uzgojeno 28, a ove godine 10 mladunaca. Do listopada 2026. godine potrebno je uzgojiti njih 40.

Hina | 19.11.2024. / 15:18

Kornjače, ilustracija (Foto: Getty Images)

Riječne kornjače iz Stona položile su četiri jaja u zagrebačkom Zoološkom vrtu, a kako je riječ o populaciji koja broji svega nekoliko jedinki, dragocjeni su svaka jedinka i svaki pozitivni pomak poput parenja, polaganja jaja i mladunaca, izvijestili su u utorak iz Zoološkog vrta.

Stonska populacija riječnih kornjača broji svega nekoliko jedinki. One ne mogu tvoriti funkcionalnu populaciju, ali je njihov genotip izuzetno važan za budućnost vrste u Stonu. Iz tog su razloga dragocjeni svaka jedinka i svaki pozitivni pomak vezan uz tu populaciju poput parenja, polaganja jaja i mladunaca,  kaže ravnatelj Zoološkog vrta Ivan Cizelj.

Razmnožavanje stonskih jedinki veliki je uspjeh, s obzirom na to da je u Stonu populacija riječne kornjače najugroženija. Uspješno razmnožavanje do sada su imale riječne kornjače iz Majkova i Konavala, poručili su iz Zoološkog.

Razmnožavanje riječnih kornjača provodi se u sklopu projekta "LIFE for Mauremys". Tako je prošle godine u zagrebačkom Zoološkom vrtu uzgojeno 28, a ove godine 10 mladunaca. Do listopada 2026. godine potrebno je uzgojiti njih 40.

Mladunci se odlično razvijaju i rastu. Redovno pratimo njihovu težinu i dužinu te širinu oklopa. Kada će kornjače biti spremne za život u prirodi, pustit će se u za njih obnovljeno stanište u Stonu, kazao je timaritelj u Zoološkom vrtu Grada Zagreba Matej Tolić

Iz Zoološkog napominju da će se riječne kornjače, dugoročnim akcijama i strategijama s lokalnim stanovništvom na jugu Hrvatske, trajno štititi kao prioritetna lokalna vrsta. Osim toga, u Maksimiru se radi nastamba za riječne kornjače gdje će se nastaviti njihov uzgoj te educirati građane o važnosti zaštite te vrste.

Ukupna vrijednost projekta "LIFE for Mauremys" iznosi oko 2,1 milijun eura, od čega je 60 posto sufinancirano sredstvima Europske unije. Glavni koordinator projekta, koji traje do listopada 2026.  je Agronomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, a partneri su Javna ustanova za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode Dubrovačko-neretvanske županije, Udruga Hyla, Hrvatske vode i Ustanova Zoološki vrt Grada Zagreba.

 

Još brže do najnovijih tech inovacija. Preuzmi DNEVNIK.hr aplikaciju

Vezane vijesti

Još vijesti