Svjetska organizacija za zaštitu prirode WWF u nedjelju je upozorila da hitno treba zaštititi livade morske cvjetnice u Sredozemlju od šteta uzrokovanih sidrenjem, jer je samo u prošloj godini potencijalno 50.000 hektara Posidonia oceanice direktno pogođeno sidrenjem plovila.
Razmjere štete koju sidrenje velikih plovila nanosi livadama morske cvjetnice u Sredozemlju, otkrilo je WWF-ovo novo izvješće koje su objavili na Svjetski dan oceana, 8. lipnja.
Izvješće pod nazivom "Zaštita livada morske cvjetnice u Sredozemlju od šteta uzrokovanih sidrenjem" temelji se na satelitskim podacima iz Automatskog identifikacijskog sustava (AIS) za praćenje brodova.
Procijenjeno je da je u Sredozemlju u 2024. potencijalno 50.000 hektara Posidonia oceanice – ključne vrste morske cvjetnice – direktno pogođeno sidrenjem plovila, što predstavlja ekonomski gubitak od preko četiri milijarde eura raznih usluga ekosustava, naveli su iz WWF-a.
Sidrenje ističu kao jednu od najkritičnijih, ali i najlakše sprječivih prijetnji za Posidoniju oceanicu, spororastuću endemsku vrstu koja je važna za zaštitu obale od erozije te usporavanje gubitka bioraznolikosti.
Kao ključno stanište, rastilište i mrijestilište za veliki broj komercijalnih vrsta riba, posidonija je važna za ribarstvo, a zbog njezine sposobnosti da veže velike količine ugljika, ona je saveznik u borbi s klimatskim promjenama, dodaju u WWF-u.
Ipak, približno 34 posto livada posidonije izgubljeno je u posljednjih 50 godina, upozoravaju.
WWF-ovo izvješće otkriva da se u Sredozemlju više od 179.000 plovila potencijalno sidrilo na livadama morske cvjetnice u 2024. godini, od čega je 45 posto plovila dulje od 24 metra.
Velika plovila koja se usidre na morskoj travi, odgovorna su za gotovo 60 posto ukupno pogođenih područja, a žarišne regije uključuju Italiju, Španjolsku, Tursku, Grčku, Francusku i Hrvatsku. U nekim zonama, kažu u WWF-u čak 50 posto livada je pogođeno nereguliranim sidrenjem.
Područja sa strogim propisima o sidrenju, poput juga Francuske, bilježe znatno niže stope utjecaja sidrenja na livadama morske cvjetnice.
Šteta od sidrenja sporo zacjeljuje. Livadama je potrebno i više od 100 godina da se oporave. Zaštita i poboljšano upravljanje predstavljaju najučinkovitije načine očuvanja ovih važnih ekosustava, poručio je Patrik Krstinić, voditelj morskog programa WWF Adrije.
Napominje da očuvanje i obnova livada morske cvjetnice nije samo ekološka misija, već i strateška, a vlade trebaju djelovati kako bi zabranile štetne prakse sidrenja.
Ključne preporuke WWF-a uključuju provedbu zabrane sidrenja na livadama morske cvjetnice za plovila dulja od 15 metara, proširenje infrastrukture za ekološko sidrenje i zaštićene zone te jačanje prekogranične suradnje u zaštiti morske cvjetnice.
