Kontinentalne europske zmije, macaklini i primorske gušterice, neke su od životinja koje u zemlje sjeverne Europe ulaze u pošiljkama drveta masline, namijenjenog vrtovima i zelenim okućnicama, navodi se u studiji objavljenoj u časopisu Bioscience.
Te vrste mogu prouzročiti golemu štetu usjevima i domaćem okolišu u kojem te vrste inače ne obitavaju. U studiji se navodi primjer Majorce, mediteranskog otoka na kojem nikada nije bilo zmija. No, kada su stigle na otok, ozbiljno su ugrozile ekosustav Majorce.
Stručnjaci, međutim, upozoravaju da su zmije i gmazovi tek vrh sante leda.
U sjevernu Europu i Ujedinjeno Kraljevstvo se u pošiljkama rezanog cvijeća i ukrasnog bilja unose i insekti, gljivice i poljoprivredne štetočine, a usprkos regulaciji i provjerama na granici, količina bilja koje se uvozi je tako velika da je postalo iznimno teško otkriti uljeze.
Globalno tržište izvoza i uvoza bilja, vrijedno milijune dolara, ubrzano raste i ima sve veći geografski doseg.
Stručnjaci upozoravaju da bi širenjem invazivnih vrsta, posebice komaraca i ostalih insekata koji su prijenosnici bolesti, te zbog klimatskih promjena uslijed kojih je u sjevernoj Europi sve toplije te je tim vrstama sada lako preživjeti u nekada hladnim klimama, moguće i izbijanje bolesti koje ti insekti prenose.
Zbog sve viših temperatura moguće je da se u UK-u neke egzotične biljke uvezene iz toplijih krajeva za ukras domova prošire i u divljini kao invazivne vrste.
Profesor William Sutherland s Odsjeka za Zoologiju Sveučilišta Cambridge upozorava da bi ukrasna maslinova drvca koja se prodaju u Britaniji mogla biti stara i preko 100 godina.
A u toj kvrgavoj kori i zemlji u koju su ta drvca posađena ima puno skrivenih mjesta. To je izuzetno riskantno u smislu prijenosa štetočina, istaknuo je Sutherland.
Ako nam ispod radara prolaze zmije i gušteri, koja je šansa da uočimo opasne male insekte ili gljivice koji uistinu stvaraju velike probleme, zapitao se profesor.
