Kako popularizirati znanost te potaknuti učitelje i učenike da se počnu zanimati za znanost, pitanje je na koje mnogi pokušavaju pronaći pravi odgovor. Jedan je od takvih entuzijasta, koji je zahvaljujući popularizaciji znanosti gostovao po cijelom svijetu, i australski znanstvenik, edukator, komunikator i popularizator znanosti, poznatiji kao "The Science Nomad" - dr. Stuart Kohlhagen.
Tijekom svog trodnevnog posjeta Hrvatskoj dr. Kohlhagen održat će niz predavanja i radionica s temom popularizacije znanosti. Da je zaista stručnjak na tom području, govori i činjenica da se znanošću i njezinom popularizacijom bavi gotovo 40 godina. Čak i kad je službeno otišao u mirovinu, nastavio je popularizirati i educirati o znanosti diljem svijeta.
U organizaciji Veleposlanstva Australije, PMF-a i IRB-a, a u sklopu svojeg svjetski poznatog projekta "The Science Nomad" dr. sc. Stuart Kohlhagen boravit će u Zagrebu u razdoblju od 1. do 4. ožujka 2020.
Tijekom tri dana prof. Kohlhagen održat će ciklus predavanja i radionica na engleskom jeziku, namijenjenih učiteljima primarnog obrazovanja, posebno učiteljima i nastavnicima tzv. STEM predmeta, visokoškolskim nastavnicima te studentima učiteljskih i nastavničkih studija, kao i popularizatorima znanosti te znanstvenim komunikatorima i novinarima.
Imali smo priliku susresti se s dr. Kohlhagenom na Institutu Ruđer Bošković u Zagrebu i popričati malo o popularizaciji znanosti, ali i znanosti uopće.
Jedna od veoma aktualnih znanstvenih tema trenutno u svijetu je epidemija koronavirusa.
Iako se o koronavirusu konstantno piše, znanstvenicima pomalo smeta što su natpisi prilično senzacionalistički. Pogotovo jer svi žele znati što se to točno događa s virusom, kakve su posljedice, što će se događati u budućnosti, a na ta pitanja znanstvenici ne mogu sa sigurnošću odgovoriti.
Dr. Kohlhagen stoga smatra kako bi, uz iznošenje činjenica o koronavirusu, trebalo i educirati ljude o znanstvenim procesima koji se trenutačno odvijaju vezano za koronavirus - kako ga znanstvenici prate, što se sve poduzima kako bi ga se ograničilo u širenju odnosno kako se istražuju potencijalni lijekovi i cjepiva.
Uvjeren je da bi to pridonijelo informiranosti i educiranosti ljudi, smanjilo paniku te pomoglo ljudima da prepoznaju lažne informacije i vijesti, ali i kritički promišljaju o izjavama koje slušaju od političara i javnih osoba.
Najboljim lijekom protiv senzacionalizma i lažnih vijesti dr. Kohlhagen ipak smatra popularizaciju znanosti. Kao bivši ravnatelj australske organizacije Quastacon - The National Science and Technology Centre, popularizacijom znanosti bavi se cijeli svoj profesionalni život. Dobitnik je brojnih nagrada i priznanja za svoj rad, a sam priznaje kako mu je posebno mu je zadovoljstvo educirati i poticati popularizaciju znanosti u siromašnim dijelovima svijeta kroz svoj projekt "The Science Nomad".
Ističe kako svi mogu uspješno učiti o znanosti ako su dovoljno motivirani za to. Stoga mu je glavna zadaća motivirati učitelje da promijene način na koji podučavaju i umjesto da samo prenose znanje i uče iz udžbenika, svoje učenike motiviraju i zainteresiraju za znanost. Često koristi kreativne pristupe u prenošenju znanja poput izrade jednostavne opreme za eksperimente iz predmeta koje može pronaći u okolici škole ili od stvari koje su lako dostupne i jeftine. Ističe kako mu je posebno zadovoljstvo vidjeti kako se učitelji, svim srcem, bacaju na izradu neke napravice, a da prije toga nikad nisu koristili bušilicu ili druge alate.
Više znanja, manje podučavanja - moto je s kojim pristupa edukaciji učitelja. Želi da učitelji prepoznaju kako zainteresirani učenici lakše uče, žele učiti, ali i ako su zainteresirani za nešto, lakše pamte i neke suhoparne činjenice koje su u većini slučajeva dio obveznog kurikula.
No, kako je istaknuo, ne očekuje da učitelji u potpunosti promijene svoj pristup podučavanju preko noći. Zagovara "male korake" jer se oni lakše prenose i prihvaćaju. Smatra da djeca ne bi trebala samo učiti suhoparne informacije koje će zaboraviti čim uspješno polože test. Dugoročno, puno je učinkovitije ako se djecu nauči da prepoznaju problem i sami dođu do rješenja.
Istaknuo je kako nije potrebno mnogo novca kako bi se aktiviralo cijelo društvo da se počne baviti znanošću. Kao primjer je naveo "građansku znanost", odnosno uključivanje građana u znanstvena istraživanja kroz znanstveni tjedan.
Jednom godišnje u Australiji se organizira tjedan znanosti tijekom kojeg se građani mogu uključiti u tisuće događanja koja organiziraju njihove lokalne ili državne organizacije. Tako imaju priliku, primjerice, pomoći astronomima analizirati noćno nebo ili fotografije velikog koraljnog grebena. Zahvaljujući njihovu angažmanu, znanstvenici u tjedan dana mogu dobiti podatke kakve bi inače prikupljali godinama, a građani nauče nešto i mogu reći da su pomogli u nekom znanstvenom istraživanju.
Za takve aktivnosti ne treba mnogo novca, a ako se udruge prijave u registar, mogu dobiti i financijsku pomoć za organizaciju takvih događaja. Za neku malu udrugu 500 ili 1000 dolara je puno, a za državu koja odobrava ta sredstva to je ništa, rekao je dr. Kohlhagen te na kraju ponovio kako za popularizaciju znanosti nije potrebno puno novca, već nešto mašte i kreativnosti.
Za sve one koji žele saznati više o popularizaciji znanosti, dr. Kohlhagen održat će predavanje Why the best answer is your next question - Curiosity, Problems and the Science of Learning - How to grow a 21st century mind, u utorak, 3. ožujka 2020. godine u 18 sati na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu (Horvatovac 102a, predavaonica A1) .
Vezane vijesti
Ne propustite ni ovo
