Za milijune ljudi diljem svijeta degenerativna bolest mrežnice veliki je problem, jer stanice osjetljive na svjetlo u stražnjem dijelu oka koje se nazivaju fotoreceptori, umiru i ne obnavljaju se. Zahvaljujući novom znanstvenom istraživanju, rješenje tog problema možda nije daleko.

tri vijesti o kojima se priča Droga, ilustracija Roditelji, oprez! "Najopasnija mreža za mlade": Omiljena platforma prepuna je seksualnih predatora i dilera droge Zračni taksi Joby Aviationa Napravljen veliki korak Počinje velika tehnološka revolucija u zrakoplovstvu: Nebom će dominirati potpuno drukčije letjelice Cheyava Falls u dolini Neretva Vallis u krateru Jezero na Marsu Na Marsu NASA zagolicala maštu javnosti: U dolini Neretve pronađeni tragovi izvanzemaljskog života?

Kanadski znanstvenici smislili su način transformacije uspavanih potpornih neurona, zvanih Müllerove glijalne stanice, u tkiva koja rade poput stožastih fotoreceptora, koji su potrebni za percepciju boja i oštrinu vida. Proces je zasad testiran samo na stanicama miševa, no mogao bi se na kraju razviti u terapiju koja može vratiti vid ljudima.

Müllerove glijalne stanice

Slika nije dostupna Istraživanje pokazalo što pridonosi sprječavanju demencije u starijoj dobi

Dio razloga zašto su Müllerove glijalne stanice odabrane za istraživanje jest njihova sposobnost reprogramiranja kod nekih životinja. Nažalost, to nije trik koji te stanice isto tako mogu izvesti kod ljudi.

Zanimljivo je da je poznato da te Müllerove stanice reaktiviraju i regeneriraju mrežnicu kod riba. Kod sisavaca, uključujući ljude, te stanice to obično ne čine nakon ozljede ili bolesti. Još uvijek ne razumijemo u potpunosti zašto, kaže Camille Boudreau-Pinsonneault, neuroznanstvenica sa Sveučilišta u Montrealu i prva autorica nove studije objavljene u znanstvenom časopisu PNAS.

Ključni geni

Za kanadsku studiju bili su ključni geni Ikzf1 i Ikzf4 te proteini koje ti geni proizvode. Ti su proteini poznati kao faktori vremenskog identiteta, za koje se već zna da igraju važnu ulogu u razvoju stanica u različite druge tipove stanica. U istraživanju su Müllerove glijalne stanice izolirane i uzgojene prije nego što su reprogramirane korištenjem različitih faktora vremenskog identiteta, uključujući Ikzf1 i Ikzf4. Ti čimbenici nisu u potpunosti transformirali glijalne stanice u stožaste stanice, ali su preuzele neke od potrebnih karakteristika da funkcioniraju poput fotoreceptora.

Dok glijalne stanice pomažu hraniti, regulirati i organizirati druge stanice u oku, znanstvenici ističu da postoji dovoljno viška za sigurno pretvaranje određenog broja potpornih stanica u stanice nalik fotoreceptorima, ključne za oštrinu vida i prepoznavanje boja.

Još je rano, ali...

Slika nije dostupna Znanstvenici otkrili misteriozan skok moždane aktivnosti kod pacijenata u trenutku njihove smrti

Iako je istraživanje još uvijek u ranoj fazi, taj bi se proces s vremenom mogao prilagoditi i za primjenu kod ljudi, bez potrebe za presađivanjem novih stanica. Otkriće kanadskih znanstvnika bi u budućnosti moglo također biti korisno u liječenju bolesti u mozgu, u mogućnoj zamijeni određenih neurona, koji su oštećeni reprogramiranjem drugih vrsta stanica.

Posla je pred znanstvenicima još puno, ali riječ je o početku koji obećava. Kanadski znanstvenici žele pobliže proučiti mehanizme uključene u ovu transformaciju stanica i istražiti načine na koje bi se ona mogla učiniti još učinkovitijom.

Možda ćemo jednog dana moći iskoristiti prednosti stanica koje su normalno prisutne u mrežnici i potaknuti ih da regeneriraju stanice mrežnice izgubljene zbog patoloških stanja i da vrate vid, kaže na kraju Ajay David, doktorand sa Sveučilišta u Montrealu.

Izvor: Science Alert