Baš kao što mnogi tijekom odlaska na plažu koriste kreme s visokim zaštitnim faktorom kako bi se zaštitili od štetnog zračenja Sunca i oštećenja kože, tako bi jednog dana budući istraživači na površini Mjeseca i Marsa mogli koristiti kremu koja u sebi sadrži novi materijal, selenomelanin, dobiven bioinženjeringom.

tri vijesti o kojima se priča Droga, ilustracija Roditelji, oprez! "Najopasnija mreža za mlade": Omiljena platforma prepuna je seksualnih predatora i dilera droge Zračni taksi Joby Aviationa Napravljen veliki korak Počinje velika tehnološka revolucija u zrakoplovstvu: Nebom će dominirati potpuno drukčije letjelice Appleovi telefoni, ilustracija Vrijeme radi svoje… Ako imate ove modele telefona, možda je vrijeme da ih zamijenite i kupite nove

Selenomelanin je dobiven obogaćivanjem prirodnog pigmenta melanina metalom selenijem.

Izvan Zemljina zaštitnog magnetskog polja ljudi su izloženi raznim oblicima opasnog zračenja, koje uključuje ultraljubičasto zračenje, x-zrake i gama-zračenje koje dolazi od Sunca. Tu su i superbrze subatomske čestice, odnosno kozmičke zrake koje dolaze izvan Sunčeva sustava.

Enigmatični i sveprisutni melanin

Oku nevidljivo nakupljanje DNK oštećenja koje uzrokuje kozmičko zračenje može dovesti do pojave raka te, u većim dozama, do trovanja zračenjem i smrti. Tradicionalne protumjere, poput slojeva zaštite u obliku olova ili vode, uglavnom su preteške, nezgrapne i povećavaju financijske troškove misija u svemir.

S druge strane, životinje, biljke, gljivice i bakterije prirodno proizvode pigment melanin. Određeni oblici melanina, primjerice kod čovjeka, pružaju zaštitu protiv Sunčeva ultraljubičastog zračenja.

Melanin je sveprisutan i enigmatičan. Mi ga ne razumijemo u potpunosti, kaže Nathan Gianneschi, biokemičar sa Sveučilišta Nortwester u SAD-u.

Melanini se kod životinja dijele na dvije glavne forme, eumelanin i feomelanin, pokazala je znanstvena studija iz 2014. godine objavljena u znanstvenom časopisu New Journal of Science.

Eumelanin je odgovoran za određivanje crne ili tamnosmeđe boje, poput boje kože ili kose, dok feomelanin sadrži sumpor i obično je crvenkast ili žućkast, a pronalazi ga se kod osoba s nijansama crvene kose i u ljudskim usnicama.

Međunarodna svemirska postaja (Foto: Arhiva/AFP) Gljivica otkrivena u Černobilu mogla bi imati neobičnu primjenu u svemiru

Preko pijetlovih pera do velikog otkrića

Feomelanin isto tako upija x-zrake puno učinkovitije od eumelanina. Znajući to Gianneschi i njegovi kolege uzeli su feomelanin dobiven iz pijetlovih pera te su htjeli vidjeti mogu li ga učiniti još učinkovitijim u zaštiti od štetnih zračenja.

Umjesto sumpora, u feomelanin su dodali selenij, koji se na periodičkoj karti nalazi baš ispod sumpora te je poznato da igra ulogu u sprječavanju pojave raka u organizmima. Kao rezultat eksperimentiranja dobili su selenomelanin, koji se ne javlja spontano u prirodi.

X-zrake više nisu problem

Tijekom laboratorijskih eksperimenata stanice kože koje su bile premazane selenomelaninom uspjele su bez problema preživjeti doze x-zračenja koje bi inače bile smrtonosne za čovjeka.

Selenomelanin se apsobrirao u kožu i formirao "mikroparasole", odnosno sićušne štitove oko staničnih jezgri unutar kojih se nalazi pohranjen i DNK.

Stanice su isto tako poprimile prirodno tamniju boju nakon apsorpcije selenomelanina, naglasio je Gianneschi.

Dodatna testiranja pokazala su da i posebno napravljena bakterija koja se hrani selenijem može proizvoditi selenomelanin, što znači da se on može proizvoditi i u svemiru te da je riječ o obnovljivom izvoru učinkovite zaštite za kožu čovjeka.

Rezultati studije objavljeni su u znanstvenom časopisu Journal of the American Chemical Society.

Preostaje testiranje selenomelanina na ljudima te u svemirskim uvjetima kako bi se utvrdilo pruža li on istu vrstu zaštite, naglašava Gianneschi.

Može i na odjeću

No to nije sve, selenomelanin se može usaditi i u odjeću, poput recimo svemirskih odijela, gdje isto tako može formirati spomenute sićušne štitove te na taj način pružiti dugotrajnu zaštitu astronautima.

Gianneschija i njegov tim isto tako zanima mogu li selenomelanin pronaći i u prirodi, a već imaju i izglednog kandidata u obliku gljivica koje žive u uvjetima visoke razine zračenja.

Izvor: Fox News