Tijekom studije koja je trajala od 2018. do 2021. godine, znanstvenici s Instituta za znanost Carnegie u Kaliforniji, predvođeni Liyinom Heom, uočili su značajan fenomen u europskom biljnom svijetu. Navedeni tim je istraživao korelaciju između kvalitete zraka i fotosinteze analizirajući satelitske podatke koji mjere svjetlost koju emitira klorofil u listovima biljaka, što ukazuje na razine fotosinteze.
Otkrili su izravan odnos između nižih razina aerosola (zagađivača koji uključuju prašinu, dim od šumskih požara i ljudskih aktivnosti) i povećanih stopa fotosinteze. Vikendi, obilježeni smanjenim i industrijskim aktivnostima, pokazali su porast fotosinteze od 64 posto diljem Europe.
Vikendom je manje prometa i industrijskih aktivnosti. Ali tijekom radnih dana zrak je prljaviji, pa vidimo snažan tjedni ciklus, pojašnjava He.
Studija, koja je objavljena u časopisu PNAS, također je otkrila znatno smanjenje onečišćenja aerosolom tijekom 2020. godine, što se pripisuje pandemiji COVID-19. Posljedično, biljke su pokazivale povećanu produktivnost tijekom cijelog tjedna, a ne samo vikendom.
Američki znanstvenici naglašavaju ekološke prednosti poboljšanja kvalitete zraka, ne samo za ljudsko zdravlje već i za produktivnost ekosustava. Procjenjuju da bi biljke mogle godišnje ukloniti dodatnih 41 milijun tona CO2 iz atmosfere, ako bi se razine zagađenja aerosolom vratile na razine prije pandemije. Njihovo otkriće naglašava potencijal za smanjenje razina aerosola, posebno onih povezanih s transportom i industrijskim procesima, kako bi se poboljšalo hvatanje i skladištenje ugljika u biljkama.
Uočeni obrasci, pod utjecajem tjednih ciklusa i smanjenja onečišćenja aerosola povezanog s pandemijom, naglašavaju međusobnu povezanost čimbenika okoliša i biljnog svijeta. Rezultati istraživanja sugeriraju da bi napori za poboljšanje kvalitete zraka mogli imati pozitivne implikacije i na ljudsko zdravlje i na funkcioniranje ekosustava.
Izvor: Science Alert
