Dok u Hrvatskoj nižemo dane bez novozaraženih koronavirusom, u svijetu je zaraženo više od sedam i pol milijuna ljudi. I iako se svijet već pola godine bori s ovim virusom, znanstvenici iz dana u dan otkrivaju nove informacije o tome kako se virus širi i kako se bolest COVID-19 razvija.
Hrvatski znanstvenik Gordan Lauc na svom je Facebooku objavio zanimljivu informaciju o studiji koja bi mogla pomoći liječnicima da predvide koji bi pacijenti mogli oboljeti od teškog oblika bolesti, a koji će proći s vrlo blagim ili nikakvim simptomima.
Jedna od najvećih misterija kod COVID-19 je činjenica da većina ljudi bolest preboli s vrlo blagim ili čak nikakvim simptomima, dok kod malog broja ljudi isti virus uzrokuje teške upale pluća koje mogu biti i smrtonosne. Područje znanosti koje istražuje kako razlike među ljudima utječu na pojavu i tijek različitih bolesti naziva se personalizirana medicina i nažalost je još uvijek vrlo slabo razvijeno.
Kod COVID-19 ta istraživanja tek počinju, a prvi rad na tu temu objavio je upravo ugledni časopis „Cell“, napisao je Lauc te otkrio kako se u istraživanje uključila i njegova tvrtka Genos.
Istraživanje je pokazalo da je analizom proteoma moguće u određenoj mjeri predvidjeti tko hoće, a tko neće razviti teški oblik bolesti. Glikani nažalost nisu bili uključeni u to istraživanje, no napokon se i Genos ozbiljnije uključuje u analizu pacijenata s COVID-19 pa uskoro stižu i podaci o glikanima. Zapravo još u veljači su nam skupili prve uzorke u Wuhanu, no zbog restrikcija na slanje uzoraka nisu nam ih uspjeli poslati. Nakon toga su nam u ožujku skupili uzorke u Iranu, no ni njih nam nisu uspjeli dostaviti. Treći pokušaj je uspio i sada konačno stižu uzorci koje su za nas prikupili u Bergamu i Barceloni. Uzorci iz Bergama će u utorak biti u Zagrebu, a par dana kasnije stiže i replikacijski set uzoraka iz Barcelone, pojasnio je cijeli proces Lauc.
Preliminarni rezultati koji su napravili naši kolege u Americi pokazuju da bi glikani mogli biti jako informativni, no kako u Americi ne postoji laboratorij koji može analizirati glikane u velikim kohortama pacijenata, na konačnu potvrdu moraju sačekati dok mi ne dobijemo uzorke i provedemo analize. Genos svoj ugled u svijetu uspješno gradi već više od deset godina, a u ovoj pandemiji je definitivno potvrđeno da smo u području glikomike jedan od najjačih laboratorija u svijetu, pohvalio se na kraju Lauc.
Znanstvenici su iskoristili i snagu tehnologije kako bi pomoću strojnog učenja "naučili" računala da prepoznaju moguće promjene u molekulama i tako predvide koji bi pacijenti mogli razviti teži oblik bolesti COVID-19.
Njihova je analiza pokazala da računala mogu prepoznati potencijalne teške slučajeve bolesti na temelju samo 22 proteina i 7 metabolita, a model im je postigao točnost od visokih 94 posto. Takva bi analiza u budućnosti mogla pomoći liječnicima da na vrijeme krenu s liječenjem pacijenata koji bi mogli razviti teški oblik bolesti COVID-19 te tako skrate i ubrzaju liječenje.
