Prije otprilike 4 milijarde godina, odnosno 500 milijuna godina ranije nego što se to mislilo, Zemlja je prvi put vidjela kišu, otkriva novo istraživanje.
Upotrijebivši izotope kisika zarobljene u drevnim mineralima, tim australskih i kineskih znanstvenika utvrdio je kada su prve kapi kiše mogle navlažiti površinu našeg novorođenog planeta. Te su minerale pronašli u zapadnoj Australiji na području Jack Hillsa, gdje su primordijalni minerali ostali relativno nepromijenjeni zbog topline i pritiska tijekom 4,4 milijarde godina.
Otkriće novih dokaza
Navedeni tim pronašao je dokaze o najstarijim kišama na Zemlji zarobljene unutar hadskih cirkonskih kristala stijena. Riječ je zapravo o velikoj promjeni u znanstvenom razumijevanju hidrološke povijesti Zemlje. Ispitivanjem starosti i izotopa kisika u sićušnim kristalima minerala cirkona pronašli smo neobično lagane izotopske potpise još prije četiri milijarde godina, kaže Hamed Gamaleldien, geolog i glavni autor istraživanja sa Sveučilišta Curtin u Australiji.
Za analizu sitnih zrnaca cirkona Gamaleldienov tim koristio je sekundarnu ionsku spektrometriju mase. Na taj način došli su do zaključka koji su izotopi kisika bili prisutni u magmi iz koje su nastali kristali. Studija koja to objašnjava objavljena je u časopisu Nature Geoscience.
Gamaleldien i njegovi kolege koristili su sekundarnu ionsku spektrometriju mase kako bi analizirali sitna zrnca cirkona i zaključili koji su izotopi kisika bili prisutni u magmi iz koje su nastali kristali. Navedena zrnca cirkona imala su ekstremno izotopski lagane sastave, koji su mogući samo ako su se formirali ispod Zemljina plašta i također bili izloženi slatkoj vodi, što je dovelo do zaključka da se unutar tih kristala mogu kriti i dokazi prvih kiša na našem planetu, koje su prodrle u tek stvrdnuto drevno Zemljino tlo.
Takvi laki izotopi kisika obično su rezultat vruće, slatke vode koja mijenja stijene nekoliko kilometara ispod Zemljine površine. Dokazi o slatkoj vodi tako duboko u Zemlji dovode u pitanje postojeću teoriju da je Zemlja bila potpuno prekrivena oceanom prije četiri milijarde godina, ističe Gamaleldien.
Implikacije se šire i na druga područja znanosti
Navedeno istraživanje ima implikacija i na mnoga druga područja znanosti, dodaje Hugo Olierook, koautor navedene studije i geoznanstvenik sa Sveučilišta Curtin. To otkriće ne samo da baca svjetlo na ranu povijest Zemlje već također sugerira da su kopnene mase i slatka voda postavili pozornicu za procvat života u relativno kratkom vremenskom okviru - manje od 600 milijuna godina nakon što je planet formiran, pojašnjava.
Osim što sugerira da su se kopno, rezervoari slatke vode, vodeni ciklus, a možda čak i život na Zemlji pojavili mnogo ranije nego što smo mislili, novo istraživanje također pojačava teoriju o "hladnoj ranoj Zemlji" kako ju je opisao John Valley, geoznanstvenik sa Sveučilišta Wisconsin-Madison, čiji je rad iz 2014. godine označio hadske cirkone najstarijim materijalom na Zemlji.
Izvor: Science Alert
