Količina podataka koju stvaramo svake godine postaje sve veća i veća. Procjenjuje se da će svijet ove godine proizvesti 90 zetabajtova podataka. Za usporedbu, 2019. godine proizveli smo "tek" 45 zetabajtova, a očekuje se da će do 2025. godine taj broj narasti na nevjerojatnih 175 zetabajtova (ZB). Za usporedbu, kad bismo sve podatke na svijetu pohranili na Blu-ray diskove, mogli bismo opasati Zemlju 222 puta.
Stoga ne iznenađuje što znanstvenici sve češće upozoravaju kako nam prijeti velika globalna kriza jer je prostora za pohranu sve manje, a podataka sve više.
Znanstvenici sa Sveučilišta Aston pokušavaju razviti plan koji bi spriječio krizu, riješio problem prostora za pohranu, a istovremeno ne uključuje izgradnju dodatnih podatkovnih centara koji su već sad veliki potrošači električne energije.
Kemičar dr. Matt Derry sa Sveučiliša Aston vodi ovaj projekt u suradnji sa kolegama Sveučilišta Babes-Bolyai iz Rumunjske.
Jednostavno, graditi nove podatkovne centre bez poboljšanja tehnologije pohrane tih podataka nije održivo, istaknuo je dr. Derry. Stalno se povećava rizik od krize i nedostatka prostora za pohranu pa su nova rješenja za pohranu nužna kako bismo održali korak sa zahtjevima modernog svijeta.
Dr. Derry i njegov tim fokusirat će se na povećanje učinkovitosti postojeće tehnologije. Prije svega, istraživat će napredne polimere pomoću kojih bi nove površine za pohranu podataka mogle učinkovitije pohranjivati podatke.
Okrenuli su se razvoju nove tehnologije koja podrazumijeva površinu s kanalima koji su uži od pet nanometara, otprilike 10 tisuća puta manji od širine ljudske vlasi. To bi trebalo omogućiti veće prostore za pohranu podataka, a bez potrebe za gradnjom novih podatkovnih centara.
Naime, postojeći podatkovni centri već sad troše oko 1,5 posto ukupne svjetske potrošnje električne energije, a taj će se iznos u budućnosti samo još dodatno povećavati.
