Više od polovice digitalnih podataka koje generiraju tvrtke prikupljaju se, obrađuju i pohranjuju za jednokratnu upotrebu. Često je slučaj da se ti podaci nikada ponovno ne koriste.

Među tim podacima bi moglo biti više vaših gotovo identičnih fotografija, koje se čuvaju na servisima poput Google Photos ili iClouda, zastarjele proračunske tablice tvrtke ili podaci sa senzora interneta stvari (IoT) koji više nemaju nikakvu svrhu.

Google karte Štedite gorivo i smanjite ugljični otisak: Nova opcija u Googleovim kartama dostupna je i u Hrvatskoj

Dvojica informacijskih stručnjaka sa sveučilišta Loughborough, profesori Tom Jackson i Ian R. Hodginson, za The Conversation pišu da su ti "tamni podaci" usidreni su u stvarnom svijetu tako što troše energiju koja je potrebna za njihovo držanje u pohrani. Čak i podaci koji se pohranjuju i nikada više ne koriste, zauzimaju prostor na serverima, koji su obično ogromne banke računala u skladištima i koje troše puno električne energije.

To je značajan trošak energije koji je skriven u većini organizacija. Održavanje učinkovite organizacijske memorije je izazov, napominju Jackson i Hodginson, ali po koju cijenu za okoliš? U težnji prema neto nuli emisija stakleničkih plinova, mnoge organizacije pokušavaju smanjiti svoje ugljične otiske.

Smjernice kojih se pridržavaju su općenito usmjerene na smanjenje tradicionalnih izvora proizvodnje ugljika, primjerice komenzacijskim putem, poput sadnje drveća kako bi se nadoknadile emisije od primjerice korištenja benzina.

Digitalni ugljični otisak nije malen

Dok je većina aktivista za klimatske promjene usredotočena na ograničavanje emisija iz automobilske, zrakoplovne i energetske industrije, obrada digitalnih podataka već je usporediva s tim sektorima i još uvijek raste. Digitalizacija je u 2020. godini navodno generirala 4 posto globalnih emisija stakleničkih plinova. Proizvodnja digitalnih podataka brzo raste, a ove godine se očekuje da će svijet generirati 97 zetabajta (97 bilijuna gigabajta) podataka. Do 2025. mogao bi se gotovo udvostručiti na 181 zetabajt, pišu Jackson i Hodginson.

Punjenje električnog automobila Njemački konzorcij razvija "putovnicu za baterije"

Dodaju kako je upravo zbog te činjenice iznenađujuće da se malo pozornosti politike posvećuje smanjenju digitalnog ugljičnog otiska organizacija. Kažu i da mnogi ljudi često pretpostavljaju da su digitalni podaci, pa čak i proces digitalizacije, ugljično neutralni. No, to nije nužno slučaj, jer mi kontroliramo ugljični otisak tog procesa, bilo to dobro ili loše za okoliš.

Digitalna dekarbonizacija

Kako bismo pomogli smanjiti ovaj otisak, uveli smo ideju 'digitalne dekarbonizacije'. Pod ovim ne mislimo na korištenje telefona, računala, senzora i drugih digitalnih tehnologija za smanjenje ugljičnog otiska organizacije. Umjesto toga, mislimo na smanjenje ugljičnog otiska samih digitalnih podataka, pišu Jackson i Hodginson.

Napominju kako je ključno prepoznati da digitalizacija sama po sebi nije ekološki problem, ali da postoje ogromni utjecaji na okoliš, koji ovise o tome kako koristimo digitalne procese u svakodnevnim aktivnostima na radnom mjestu. To ilustriraju usporedbom koja kaže da podatkovni centri (odgovorni za 2,5 posto ukupnog ugljičnog dioksida izazvanog radom ljudi) imaju veći ugljični otisak od zrakoplovne industrije (2,1 posto).

Jackson i Hodginson su stoga napravili alat koji može pomoći u izračunavanju ugljičnog troška podataka za pojedinu organizaciju.

Koristeći naše izračune, tipična tvrtka koja se temelji na podacima, poput osiguranja, maloprodaje ili bankarstva, sa 100 zaposlenika, mogla bi generirati 2983 gigabajta "tamnih podataka" dnevno. Kad bi te podatke čuvali godinu dana, ti bi podaci imali sličan ugljični otisak kao let šest puta od Londona do New Yorka, pojašnjavaju Jackson i Hodginson.

Climeworksov pogon Orca na Islandu Najveće postrojenje za apsorpciju CO2 na svijetu kreće u borbu s globalnim zatopljenjem

Trenutačno tvrtke proizvode 1.300.000.000 gigabajta tamnih podataka dnevno, što je istovjetno 3.023.255 letova od Londona do New Yorka, dodaju.

Jackson i Hodginson kažu da brzi rast tamnih podataka zapravo postavlja značajna pitanja o učinkovitosti trenutnih digitalnih praksi.

U studiji nedavno objavljenoj u znanstvenom časopisu Journal of Business Strategy identificirali smo načine kako pomoći organizacijama da ponovno koriste digitalne podatke i istaknuli putove koje organizacije trebaju slijediti prilikom prikupljanja, obrade i pohranjivanja novih digitalnih podataka. Nadamo se da to može smanjiti proizvodnju tamnih podataka i pridonijeti pokretu digitalne dekarbonizacije, u koji ćemo se svi morati uključiti ako želimo ostvariti neto nulu, poručuju na kraju.

Izvor: The Conversation

Još brže do najnovijih tech inovacija. Preuzmi novu DNEVNIK.hr aplikaciju