Galerija

Odabir namirnica, priprema hrane, putovanja i poslovanja - sve su to aktivnosti koje za sobom ostavljaju ugljični otisak. Mnoge zemlje, institucije i poduzeća obvezali su se da će smanjiti svoj ugljični otisak u poslovanju, dok je cilj Europske unije postati „klimatski neutralna” do 2050. godine.

Ugljični otisak ili engl. carbon footprint podrazumijeva ukupnost stakleničkih plinova koja izravno ili neizravno uzrokuje neka osoba, tvrtka, djelatnost ili proizvod. poznato je da u atmosferi postoje staklenički plinovi međutim kada je koncentracija stakleničkih plinova iznimno visoka dolazi do oštećivanja atmosfere, kaže Marija Pujo Tadić, predsjednica međunarodnog Instituta za klimatske aktivnosti.

Politike klimatskih promjena teže smanjivanju ugljičnog otiska, a Europska komisija posebno naglašava  važnost uključivanja i educiranja poslovnog sektora uključujući visoki i srednji menadžment.

Svi slojevi unutar tvrtke moraju biti iznimno upoznati što je to održivost, što su klimatske promjene, a najvažnije je da to poznaje upravljačka struktura. Naime u posljednje vrijeme EK potencira ESG. ESG kriteriji su znači okolišni, upravljački i socijalni kriteriji koji moraju biti provedeni kroz sve kompanije i zato je to iznimno bitno dakle edukacija svih slojeva, najvažnije menadžera, dodaje Pujo Tadić. 

Prvi korak svake tvrtke je spoznaja koliko je smanjenje ugljičnog otiska bitno za učinkovitije poslovanje.

Informer: Ugljični otisak
Informer: Ugljični otisak - 4 (Foto: Zimo)

Nakon toga, naravno da se rade određene analize trenutno potrošnje stanja koje postoji ili u tvrtci nekoj znači poduzeću ili u njenom poslovanju, proizvodnom procesu, sama ta spoznaja  dalje te vodi ka planiranju mjera, planiranju strategije koje će dovesti do toga da jednostavno slijedimo taj put koji je zacrtan, pojašnjava Duško Radulović, poslovni savjetnik za klimatske promjene

Gledajući Hrvatsku, ugljični otisak iznosi 6,2 tona po stanovniku što je u ukupnoj brojci vrlo malo.

Međutim Hrvatska je obavezala se na smanjenje emisija i ako pogledate ako uzmete u omjeru na bruto proizvod onda to predstavlja značajan udio emisija, a ono što je značajno u posljednje vrijeme je to da je, i što je zapravo nova brojka da je u odnosu na 2020 godinu EU prvi put postigla zelenu energiju, objašnjava Pujo Tadić.

To znači da se po prvi put energija dobiva iz obnovljivih izvora. Udio obnovljivih izvora energije iznosi 387 posto u odnosu na fosilna goriva kojih je 37 posto u  ukupnom energetskom miksu Europske Unije.

Tu Hrvatska također mora vidjeti svoju šansu, mi smo svoju strategiju  predvidjeli također na energetski miks i nekako se nadam da bi hrvatska trebala iskoristiti tu priliku i postati vrlo brzo klimatski neutralna, a nadam se da će do 2050 godine EU uspjeti postići i ostvariti svoj cilj da Europa bude prvi klimatsko neutralni kontinent, kaže Pujo Tadić.

Mi u Hrvatskoj smo, mogu reći što se tiče energetike, zaista u skladu sa cijelom tendencijom prenamjene energetskog sektora da bude zelen i učinkovit sektor i taj dio se sada spušta na tvrtke, na organizacije sa njihovom osobnom potrošnjom gdje se potiče upravo i rast proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora energije, a ujedno i energetska učinkovitost smanjenjem nepotrebnih proizvodnih procesa, dodaje Radić.

Smanjenje ugljičnog otiska još uvijek nije proces koji se može realizirati preko noći. Riječ je o dugotrajnom procesu u kojem je prvi korak educiranje javnosti o načinima na koje ljudi utječu na okoliš.

Još brže do najnovijih tech inovacija. Preuzmi novu DNEVNIK.hr aplikaciju