Borba za pažnju gledatelja u digitalnom prostoru je svake godine sve intenzivnija. Portali, televizije, streaming servisi, društvene mreže...svatko traži svoj dio kolača. U tom neprekidnom previranju jedan medij se ne gura među „velike“ igrače već u sjeni gradi svoju publiku koja je iz godine u godine sve veća. Radi se o podcastu, jazzu među medijskim platformama.
Procjenjuje se da u 2025. godini između 200 i 250 milijuna Europljana redovito sluša podcaste, s trendom stalnog rasta. U Hrvatskoj ne postoje egzaktne brojke, ali vodeći kanali broje i po desetke tisuće pratitelja, s time da najpopularniji Podcast Inkubator ima gotovo 400.000 pretplatnika. Pritom je važno naglasiti da su to većinom mladi ljudi – prema prošlogodišnjem izvješću KS&R-a, više od četvrtine pripadnika generacije Z i trećina milenijalaca slušaju podcaste svakodnevno.
SoMoCast ima dva nova moderatora
Svoje mjesto pod domaćim podcast Suncem pronašao je i SoMoCast, koji baca novo svjetlo na dinamičan svijet digitalnog poslovanja, medija i marketinga. Isti je ove godine ušao u svoju četvrtu sezonu, a dosad je moderatorsku palicu držao Nikola Vrdoljak, direktor i partner u agenciji 404. Ove godine je dobio pojačanje, pa su tako voditeljsku ulogu uz njega preuzeli Petar Pavić, suosnivač S.T.A.R. Digital grupe te voditelj radne skupine za digitalni ADEX pri Hrvatskoj udruzi digitalnih izdavača (HUDI), te Ivanka Mabić Gagić, izvršna direktorica hrvatske podružnice Aleph, koji je ujedno i glavni sponzor SoMo Borca. Sve epizode SoMoCasta koji ove godine emitira četvrtu sezonu, možete pogledati na https://somoborac.com/podcast/.
Uslijed svega rečenog, postavlja se jedno pitanje: kako je medijski format čistog razgovora od sat ili više vremena uspio u eri gdje dominantno prolaze brze vijesti i videozapisi od par sekundi?
Odgovor smo odlučili potražiti uz pomoć novih voditelja SoMoCasta.
Podcast je, realno, samo intervju pod drugim imenom – kao što je influencer samo rebrandirani ambasador. Nema tu prave revolucije: dvije osobe sjede, razgovaraju i snimaju se, baš kao na televiziji prije 50 godina. Nekada preko antene, danas preko YouTubea. Evolucija se dogodila više u percepciji nego u formatu. Ljudi danas žele vjerovati da dobivaju ‘neposrednu istinu’, ali često samo dobivaju nefiltrirani ego. U moru instant stručnjaka i populista koji ‘preko noći’ postaju autoriteti, odgovornost publike postaje jednako važna kao i autentičnost kreatora. Općenito bi ljudi trebali više provjeravati background i izvor informacija. Srećom, tradicionalni medijski brendovi ponovno vraćaju kredibilitet u doba potpune preplave fake i AI sadržaja. No, unatoč svemu, jasno je da će i podcasti te slični oblici individualnih kreatora-zvijezda i dalje činiti značajan i utjecajan dio medijskog krajolika, istaknuo je Petar Pavić.
Dva faktora uspjeha kod mlađe publike
Podcast može tako ponuditi nešto što mainstream mediji ne mogu - autentičnost, intimnost i slobodu za kreatore i brendove da izgrade izravne, lojalne veze sa svojom publikom.
Oni se ne moraju pridržavati korporativnih agendi ili privlačnosti za masovno tržište, već su u pravilu sirovi i nefiltrirani. Kreatori imaju slobodu raspravljati o temama koje ih zanimaju i povezati se sa svojom publikom na iskren način. Osim toga, podcasti uspijevaju u nišnim prostorima, nudeći ciljani sadržaj visoko angažiranoj i specijaliziranoj publici.
Njihovom usponu su posljednjih godina pritom pomogla dva faktora. Prvi je prelazak na video format, što je privuklo mlađu publiku koja ne želi samo čuti voditelja, već ga želi i vidjeti.
Veliku ulogu u većoj popularizaciji igrao je i TikTok. Brojni kreatori podcasta počeli su koristiti platformu za izgradnju dosega, angažmana i zajednice oko dugometražnog sadržaja. Sve se češće može vidjeti da isječci od 10 minuta imaju odličan reach i engagement, tako da pobijaju pravilo da uspijevaju samo videozapisi od 60 sekundi.
Nove tehnologije potpuno su redefinirale način na koji konzumiramo medijske sadržaje i očekivanja publike prema njima. Podcast je možda najbolji primjer tog pomaka – format koji je iz audio niše prerastao u dinamičan, višedimenzionalan medij zahvaljujući videu, društvenim mrežama i pametnim algoritmima distribucije. Posebno je zanimljiv utjecaj TikToka, koji je promijenio navike mlađe publike i otvorio prostor za nove načine promocije dugometražnog sadržaja kroz kratke, snažne isječke. Kreatori su time dobili alat koji im omogućuje da autentično grade zajednicu i prenose ideje kroz formate koji su im prirodni, ističe Ivanka Mabić Gagić.
U tom kontekstu, podcast više nije samo razgovor – on postaje medijski ekosustav koji spaja intimnost, vizualni identitet i interakciju s publikom u realnom vremenu. To je transformacija koja pokazuje koliko su tehnologija i kreativnost isprepletene u suvremenom medijskom krajoliku, dodaje Mabić Gagić.
Autentičnost prije svega
Mabić Gagić je o toj temi pričala i s Hajdi Ćenan, suosnivačicom i direktoricom deep tech startupa airt, koja će gostovati u SoMoCastu. Intervju možete pogledati na Spotifyju, YouTubeu te na Apple Podcasts aplikaciji, gdje možete pronaći i razgovore s drugim istaknutim ljudima s digitalne scene. Naime, u SoMoCastu su ove sezone već sudjelovali Matej Lončarić, glavni direktor digitalnog poslovanja u CME Adria i predsjednik HUDI-ja, Jan Jilek iz DotMetricsa, te Iva Kutle Škrlec, direktorica Destination Marketinga za MEA u Hiltonu. U novoj, četvrtoj sezoni, uz Hajdi Ćenan će još gostovati i Eoin Carrigan, Lead Industry Manager u Pinterestu.
Iz svega rečenog, možemo zaključiti da će podcast postajati sve utjecajniji u oblikovanju načina na koji konzumiramo medije, s obzirom na to da će potražnja za personaliziranim sadržajem na zahtjev sve više rasti. No, da bi u tome uspio, morat će i dalje ostati vjeran principu koji ga je i proslavio – autentičnosti. Ako ljudi počnu nastupati pred kamerom, riskira izgubiti ono što je format učinilo tako moćnim kroz sve ove godine.
