Udar munje može biti po život opasan, a nije rijetkost i da uzrokuje požar i štetu na objektima. Stoga su već stoljećima na visokim zgradama u upotrebi gromobrani koji izvrsno odrađuju svoj posao.

No, grupa znanstvenika željela je istražiti postoji li bolji način za obranu od udara munje, odnosno je li moguće zaštititi veće područje od udara munje. Nakon duljeg istraživanja, uspjeli su razviti laser koji može upravljati udarom munje i pokazali njegovu učinkovitost u stvarnom svijetu.

Okupljeni u projekt Laser Lightning Rod, izradili su poseban brzi laser velike snage, vrijedan dva milijuna eura i postavili ga pored telekomunikacijskog tornja Säntis u švicarskim Alpama. Naime, taj telekomunikacijski toranj munje pogađaju i više od 100 puta godišnje.

Udar groma Zašto se munja nepravilno i "cik-cak" kreće prema tlu? Profesor fizike nudi objašnjenje tog misterija

Znanstvenici su razvili teoriju da dovoljno intenzivna laserska zraka, usmjerena u oblak, može stvoriti provodljivu stazu kojom bi munja putovala prema dolje - baš kao da u oblak upere metalnu žicu.

Laser svojim djelovanjem zagrijava zrak, smanjuje njegovu gustoću i tako stvara put za munju.

Kao da laserom bušite rupu kroz zrak, pojasio je slikovito jedan od znanstvenika koji je sudjelovao u projektu Aurélien Houard, fizičar iz Laboratorija za primijenjenu optiku u Parizu.

Umjesto da pokušaju odvratiti munju od tornja, eksperiment je dizajniran tako da munju usmjeri upravo u gromobran koji se nalazi na vrhu tornja.

Tijekom 10 tjedana promatranja, uspjeli su usmjeriti jednu munju ravnom linijom lasera direktno u gromobran telekomunikacijskog tornja. Problem je što, iako rezultati istraživanja sugeriraju da bi laser mogao navoditi munju do gromobrana, on nije potaknuo pražnjenje elektrostatičnog naboja iz samih oblaka.

Grmljavinsko nevrijeme, ilustracija Trebamo li se bojati udara munje ili groma?

Znanstvenici bi sad željeli isprobati je li moguće laserom navoditi munju do udaljenijeg gromobrana, što bi omogućilo bolju zaštitu osjetljive opreme i smanjilo opasnost od udara munja na rizičnom području.

Houard ističe i kako je problem u tome što je laser koji su napravili, a koji ispaljuje 1000 visokoenergetskih impulsa u sekundi, jedinstven na svijetu. Žele li znanstvenici dokazati da laser zaista funkcionira i u naseljenim prostorima, morali bi ga učiniti manjim, jeftinijim i praktičnim.

Rezultati istraživanja objavljeni su u časopisu Nature.

 

Još brže do najnovijih tech inovacija. Preuzmi novu DNEVNIK.hr aplikaciju