Američki znanstvenici otkrili su proces unutar mikroba koji im omobućuje asimiliranje korisnih genetskih karakteristika i nazvali ga - Borg. Svaka sličnost s izmišljenom izvanzemaljskom vrstom iz Zvjezdanih staza koja terorizira TV ekrane od kasnih osamdesetih godina proteklog stoljeća je - namjerna, a otpor, naravno, uzaludan.
Riječ je o specijaliziranim 'paketima' DNK koji postoje unutar mikroba metanoperedena, odnosno unutar sićušnih arheja (koje predstavljaju odvojeno područje života za jednostanične bakterije i višestanične eukariote) koje razgrađuju metan u tlu, podzemnim vodama i atmosferi, kako bi podržale njihov metabolizam.
Dok su proučavali strukturu uzorka metanoperedena uzetog iz kalifornijske močvare,dr. Jill Banfield i njezin tim iz Nacionalnog laboratorija Lawrence Berkeley u SAD-u, otkrili su da ti mikrobi sadrže novu vrstu ekstrakromosomskog elementa (ECE), odnosno DNK paketa koji prenose gene između arheja, bakterija i virusa.
19 novih DNK paketa
Ovaj proces prijenosa gena omogućuje organizmima da asimiliraju korisne genetske karakteristike koje se mogu prenijeti na njihovo potomstvo tijekom diobe stanica. Prijenos gena je uobičajena pojava među jednostaničnim organizmima, no daljnja studija uzoraka metanoperedena pronašla je 19 novih ECE-a, za koje istraživači vjeruju da sadrže gene potpuno različitih mikroba koje su konzumirale te arheje.
Ali način na koji ovi ekstrakromosomski elementi rade na asimilaciji genetskih informacija drugih organizama u arheje, nadahnuo je tim američkih znanstvenika da ih nazovu Borg, po istoimenim međuzvjezdanim zlikovcima iz popularne televizijske franšize Zvjezdane staze.
Borg pomaže domaćinu da "asimilira" metan
Borg ECE-ovi su možda uvijek postojali zajedno s metanoperedenom, prenoseći genetske informacije kako bi dali konkurentske prednosti. Konkretno, čini se da ti Borgovi povećavaju sposobnost svojih stanica domaćina da pretvore metan u energiju, u procesu koji se naziva kemosinteza.
Različite genetske informacije koje je usvojio Borg vjerojatno kodiraju jedinstvene varijante proteina, koje metanopereden obično proizvodi u sklopu svog normalnog funkcioniranja. Ove varijante proteina bi potencijalno mogle dati "različita biofizička i biokemijska svojstva" stanici, tvrde znanstvenici.
Postoje dokazi da različite vrste Borgova ponekad koegzistiraju u istoj stanici domaćina metanoperedena. Ovo otvara mogućnost da bi Borg mogao širiti gene kroz loze, objašnjava Banfield.
Potencijalno riječenje za klimatske promjene?
Njezin znanstveni tim, čija je studija objavljena u časopisu Nature, sada istražuje kako Borgovi utječu na biološke i geološke procese te analiziraju druge podatke kako bi vidjeli postoje li te strukture i u drugim jednostaničnim organizmima. Neki također rade na razumijevanju kako Borg i drugi gutači metana utječu na sezonske promjene tog ugljičnog plina unutar ekosustava.
Znanstvenici sugeriraju da bi modificirani i uzgojeni primjerci tih mikroba mogli pomoći u rješavanju klimatskih promjena uzrokovanih ljudskim djelovanjem, tako da gutaju emisije ugljika.
Zamislite jednu stanicu koja ima sposobnost konzumiranja metana. Sada dodajete genetske elemente unutar te stanice koji paralelno mogu trošiti metan i također dodajete genetske elemente koji stanici daju veći kapacitet. To u osnovi stvara uvjete za konzumaciju metana na steroidima, ako hoćete, kaže koautor studije dr. Kenneth Williams.
Izvor: Cosmos
