Eksperiment koji su proveli na miševima i stanicama ljudskih pluća omogućio je potpunu zaštitu od tih virusa. Ipak, američki znanstvenici smatraju da stvar još nije spremna za testiranje i na ljudima, piše BBC.
Borba protiv prehlade zapravo je velik problem u medicini. Većinu prehlada uzrokuju rinovirusi, no postoji oko 160 različitih tipova tih virusa i oni toliko lagano mutiraju da vrlo brzo postaju otporni na lijekove ili se prilagode i nauče sakriti u ljudskom imunološkom sustavu.
Ta činjenica dovela je do ideje o "terapiji usmjerenoj prema nositelju", što u principu znači učiniti ljudsko tijelo negostoljubivim za viruse prehlade.
Individualni virus nema sve što mu treba za razmnožavanje. Ovisan je o tome da zarazi drugu stanicu i iz nje ukrade preostale sastojke potrebne da bi se replicirao i širio dalje po organizmu.
To je ujedno i činjenica zbog koje se znanstvenici i dandanas prepiru o tome jesu li virusi doista živi ili ne.
Tim znanstvenika s dvaju američkih sveučilišta, Stanford i California u San Franciscu, uspio je pronaći jednu od komponenti koja je virusima potrebna za razmnožavanje u organizmu. Koristeći metode modificiranja gena u ljudskom DNK-u, oni su gasili naredbe u ljudskom DNK-u jednu po jednu, sve dok nisu naišli na naredbu koja je pokazala rezultat s navedenim virusima.
Naime, kad su ugasili naredbu za protein metiltransferaza SETD3, enterovirusi (koji uključuju i rinoviruse) prestali su se razmnožavati u takvim stanicama.
U idućem koraku znanstvenici su genetski modificirali miševe koje su zarazili tim virusima i virusi se u njihovim tijelima više nisu mogli razmnožavati.
Nedostatak tog gena u potpunosti je zaštitio miševe od virusne infekcije. Oni su bez te mutacije uvijek umirali od infekcije, no sad su preživjeli i vidjeli smo ogromnu smanjenost u viralnom razmnožavanju i vrlo velik stupanj zaštite, rekao je profesor Jan Carette sa Sveučilišta Stanford.
Protein koji su znanstvenici ugasili i o kojem su virusi ovisili u organizmu imao je ulogu u organizaciji unutrašnjosti stanica, odnosno citoskeletona.
Plan znanstvenika nije da se počnu stvarati genetski modificirani ljudi, već da se proizvede lijek koji privremeno suzbija navedeni protein i na taj način pruža zaštitu.
Pronašli smo fantastičnu metu o kojoj ovise svi enterovirusi i rinovirusi. Oduzmite im to i ti virusi doista više nemaju šanse, naglasio je profesor Carette.
Carette vjeruje da je učinjen vrlo dobar prvi korak u pronalasku pravog lijeka za virusne infekcije tog tipa te smatra kako će se lijek vrlo brzo i razviti.
