Znanstveni i medicinski napredak postignut u posljednjih deset godina transformirao je genetiku i znanost o njoj. Ono što se prije dva desetljeća činilo kao znanstvena fantastika sada postaje moguće.
U 2015. godini kineski su znanstvenici i genetičari prvi put rekli kako su u mogućnosti uspješno "uređivati" genski kod embrija.
U početku ovih istraživanja mnogi su aktivisti upozoravali na neetičnost zadiranja u ljudski kod te dizajniranje beba, no za to vrijeme kineski su genetičari već nagledali istraživanje koje je sada urodilo plodom – rođene su dvije djevojčice s umjetnim dizajnom gena.
He Jiankui iz Šenžena u Kini tvrdi da bi bebe sada trebale biti otporne na virus HIV-a nakon što im je isključen određeni gen. Znanstveni rad kojim se poisuje istraživanje i njegova postignuća objavljen je u kineskim medicinskim dokumentima, a znanstvenici su svoja saznanja prenijeli i medijima, javlja RT.
Osjećam veliku odgovornost ne samo kako bih bio prvi i kako bi moj radio pionirski već i da budem primjer drugima. Društvo će odlučiti što sljedeće učiniti s ovim saznanjima, rekao je Jiankui, glavni genetičar na projektu.
Naglasio je i kako smatra da znanstvenici koji su sudjelovali u istraživanju nisu etičari, oni su ti koji imaju pravo odlučiti što je krivo, a što ispravno jer je njihov život i rad u pitanju.
Mutiranje gena nove generacije
Alat koji se naziva CRISPR-cas9 omogućuje relativno jednostavnu i jeftinu obradu i mutiranje gena. Metoda je do sada korištena za liječenje određenih bolesti kod ljudi, ali do sada nisu postignuti rezultati koji bi omogućili da se dorađivani geni prenose i na sljedeću generaciju.
Glavna razlika između dosadašnjeg genetičkog inženjeringa i sadašnjeg jest ta što se inženjeringom gena embrija ti geni mogu prirodnim putem prenijeti i na sljedeći naraštaj.
Istraživačka skupina odabrala je virus HIV-a jer je on postao ozbiljan problem za Kinu gdje se godišnje između 500.000 i 1,5 milijuna ljudi zarazi. S obzirom na stigmu vezanu za tu bolest, cilj liječnika bio je omogućiti parovima koji su zaraženi bolešću da i dalje mogu imati djecu, a da ona budu otporna na bolest roditelja.
Iako se za sada čini da je postupak u potpunosti uspio, s vremenom će se pokazati jesu li dvije djevojčice otporne na HIV, ali podložnije drugim bolestima kao što je gripa. Znanost ovog područja postiže sjajne rezultate, no potrebno ju je još dugo razvijati da bi se genetički inžinjering mogao široko primijeniti.
