Jupiter, najveći planet u Sunčevu sustavu, plinovit je, većinom od vodika i helija, te nema čvrste površine kao Zemlja. Slično Zemljinim zračnim strujama, koje su ključne za vrijeme i klimatske sustave, nekoliko snažnih zračnih struja kreće se od zapada prema istoku Jupiterove atmosfere i usput nosi oblake amonijaka koji formiraju obojene pojasove u nijansama bijele, crvene, narančaste, smeđe i žute.
Donedavno je bilo malo poznato što se događa ispod Jupiterovih oblaka.
"Znanstvenici su dugo raspravljali koliko duboko zračne struje dosežu ispod površine atmosfere Jupitera i drugih plinovitih divova te zašto se ne pojavljuju u unutrašnjosti sunca", kazao je Navid Constantinou, šef istraživanja na Australian National Universityju.
Novi dokazi s NASA-ine svemirske letjelice Juno pokazuju kako te zračne struje dosežu dubine i do 3000 kilometara, kazali su znanstvenici u priopćenju.
Jeffrey Parker, suradnik studije s američkog Nacionalnog laboratorija Livermore, rekao je kako njihova teorija pokazuje da zračne struje potiskuje snažno magnetsko polje.
"Plin je u unutrašnjosti Jupitera magnetiziran, stoga smatramo da naša nova teorija objašnjava zašto zračne struje idu toliko duboko ispod površine atmosfere plinskog diva, ali ne i dublje", kazao je Parker.
"Nema kontinenata i planina ispod atmosfere Jupitera koje bi ometale put zračnim strujama", kaže Parker.
Istraživanje je objavljeno u časopisu "The Astrophysical Journal" u srijedu.
(Hina)
