U područjima u kojima su prirodne katastrofe česta pojava, ljudi već znaju što ih čeka kad udare poplave ili uragani - nedostatak električne energije. No što kad bi u takvim trenucima mogli posegnuti za energijom koja se skladišti na neobičnom, a opet tako uobičajenom mjestu?
Znanstvenici sa Sveučilišta Washington razvili su novu tehnologiju koja bi mogla običnu crvenu ciglu pretvoriti u baterijsku ćeliju. Kako su objavili u svom znanstvenom članku u časopisu Nature Communications, crvene cigle mogle bi poslužiti kao skladište električne energije i zgodan izvor u slučaju katastrofe.
Naime, cigle su već stoljećima poznate po svojoj sposobnosti da pohranjuju toplinu, a znanstvenici sa Sveučilišta Washington željeli su provjeriti jesu li isto tako sposobne pohranjivati električnu energiju.
Uzeli su obične pune crvene cigle, kakve su se godinama koristile za gradnju kuća i premazali ih posebnim premazom polimera koji su nazvali "PEDOT", a koji se sastoji od nanočestica koje ulaze u poroznu strukturu cigle. Premaz tako pretvara ciglu u svojevrsnu spužvu koja upija i čuva električnu energiju. Premaz se može nanijeti na nove cigle, reciklirane cigle, ali i cigle koje bi bile napravljene baš za tu primjenu te ih tako pretvoriti u superkondenzatore.
Testovi koje su proveli pokazali su kako je moguće osigurat napajanje pomoćnih svjetala tijekom pet sati pomoću 50 cigli s PEDOT premazom.
Ideja im je da se takve cigle spoje sa sustavima za solarnu energiju kako bi se osiguralo "punjenje" cigli. Vjeruju da bi, zahvaljujući svom sastavu cigle mogle biti dugotrajniji superkondenzatori od klasičnih baterija, ne zauzimaju dodatni prostor u zgradi, a i lakše bi preživjele prirodne katastrofe od drugih materijala.
