Posljedice klimatskih promjena već osjećamo na vlastitoj koži. Od sve ekstremnijih vremenskih prilika kao što su dugotrajne suše ili nagle poplave, do visokih ljetnih temperatura. No, Europska svemirska agencija upozorava na još jedan zabrinjavajući trend koji bi mogao imati posljedice na cijeli svijet. I to veoma brzo.
Naime, satelitska promatranja obavljena tijekom posljednja četiri desetljeća, pokazuju da su temperature površine mora u tom periodu ubrzano rasle.
Kako ističu iz ESA, između 1985. i 1989. zabilježeno je zagrijavanje od 0,06 °C po desetljeću, dok je od 2019. do 2023. temperatura površine mora rasla za 0,27 °C po desetljeću. To sugerira da temperatura površine mora raste 4,5 puta brže od 2019. nego što je bila krajem 1980-ih.
Studija objavljena u časopisu Environmental Research Letters, izračunala je mjesečnu globalnu srednju temperaturu površine mora koristeći globalne satelitske zapise podataka generirane putem ESA-ine Inicijative za klimatske promjene (CCI). Skup podataka koristio je promatranja s 20 infracrvenih radiometara na satelitima, uključujući ESA-ine ERS-1, ERS-2, Envisat, Copernicus Sentinel-3 i dva mikrovalna radiometra od 1980. do 2023. kako bi se dobio globalno točan temperaturni trend.
Studija pripisuje rastuću temperaturu površine mora rastućoj razini stakleničkih plinova u atmosferi. Kako pojašnjava vodeći autor studije, Chris Merchant, sa Sveučilišta Reading, staklenički plinovi zadržavaju toplinu u našoj atmosferi, što dovodi do neravnoteže u energiji koju Zemlja prima od Sunca te energije koja se odbija natrag u svemir.
Ova energetska neravnoteža pokreće klimatske promjene. S obzirom na ubrzanje zagrijavanja oceana i razvoj klimatske dinamike, potrebno nam je kontinuirano praćenje i poboljšanja podataka kako bismo osigurali da naši klimatski modeli mogu točno odražavati buduća povećanja temperature, istaknuo je Merchant.
Analiza različitih čimbenika koji utječu na zagrijavanje oceana, od vremenskih pojava kao što je El Niño, do vulkanskih erupcija, utvrdila je da ti fenomeni uzrokuju kratkoročne fluktuacije u temperaturama površine mora, ali ne prekidaju značajno dugoročni trend zagrijavanja.
Naša studija jasno identificira sve veću akumulaciju planetarne energije kao dominantnog pokretača dugoročnog zagrijavanja površine mora, dok kratkoročne varijacije od El Niña, vulkanske aktivnosti i solarnih promjena dodaju varijabilnost, ali ne mijenjaju ukupni trend ubrzanja, dodao je Owen Embury, koautor i znanstveni voditelj ESA-CCI projekta temperature površine mora.
Rezultati trenutne studije doprinijet će ESA-inom projektu znanstvenog iskorištavanja, MOTECUSOMA , koji istražuje energetsku neravnotežu Zemlje i njezin utjecaj na klimatske promjene.
