Galerija

 Energetsko siromaštvo jedan je od ključnih problema današnjice. Uz porast cijena energije sve više kućanstava suočeno je s problemima u podmirivanju računa za energiju te je prisiljeno živjeti u energetski neadekvatnim uvjetima. Ono obuhvaća nekoliko različitih dimenzija.

To su nekakvi niski prihodi, visoki troškovi za energiju i neka niska učinkovitost građevine odnosno zgrade u kojoj stanuju i upravo zbog tih faktora zapravo su u većem riziku od nekog materijalnog, materijalne deprivacije odnosno energetskog siromaštva, pojašnjava Miljenka Kuharić, izvršna direktorica Društva za oblikovanje društvenog razvoja.

No, u Hrvatskoj još uvijek ne postoji jasna definicija energetskog siromaštva niti registar energetsko siromašnih kućanstava. Ono se prati samo kroz kategoriju ugroženih kupaca.

Ugroženi kupci se definiraju temeljem zakona o energiji koji dalje propisuje različite uredbe za različite materijale povlastice za osobe koje se smatraju ugroženim kupcima i najčešće su to zapravo kupci koji spadaju u neku socijalnu kategoriju i koji već koriste neko od prava iz zakona o socijalnoj skrbi, dodaje Kuharić.

Energetsko siromaštvo ne može biti isključivo povezano sa socijalnom kategorijom kućanstava s obzirom na to da postoje kućanstva koja ne spadaju u socijalnu kategoriju, a žive u riziku od energetskog siromaštva.

Zato što si sa prihodima koje imaju ne mogu priuštiti rashode za energiju što onda dovodi do toga da štede zapravo na svojim računima za energiju odnosno štede na bilo na grijanju tijekom zime, bilo na hlađenju tijekom ljeta. što zapravo dovodi do toga da se dovode u opasnost od nekog zapravo povećanja različitih zdravstvenih problema primjeri respiratornih bolesti ili kardiovaskularnih bolesti, dodaje.

Potrebno ga je izbaciti iz socijalne kategorije zato što nije vezano isključivo za tu kategoriju stanovništva nego za energetsko svojstvo zgrade.

Jako veliki broj naših građana živi u zgradama koje nisu energetski učinkovite što dovodi onda do povećanja njihovih računa što onda i zapravo dovodi do rizika od energetskog siromaštva.

Kućanstvo je u riziku od energetskog siromaštva ako do 10 posto rashoda kućanstva odlazi na troškove energije

 

Što se zapravo kad kažemo 10 posto ne čini puno, međutim s obzirom na opće materijalno stanje kućanstava odnosno od rizika nekakvog materijalnog siromaštva deset posto prihoda za prosječno kućanstvo odnosno kućanstvo koje ima ispodprosječne prihode može značiti ogroman rashod, pojašnjava Kuharić.

U Hrvatskoj trenutno ne postoji ni definicija ugroženog potrošača, no postoje javne politike koje se njima bave.

Pa je tako zadnje u zakonu o tržištu električne energije uveden termin energetskog siromaštva po prvi puta se zapravo govori kao o terminu energetskog siromaštva ne samo kategoriju ugroženih kupaca i zapravo se prvi put sad našao u nacionalnom energetskom klimatskom planu koji je jedan od ključnih strateških dokumenata za razdoblje od 2021. do 2030., dodaje.

Zbog toga je potrebno raditi na široj energetskoj obnovi koja jedina može biti dobar odgovor na povećanje energetske učinkovitosti.