Prošle je godine zabilježeno rekordno smanjenje goleme ledene ploče Grenlanda od 532 milijarde tona, što je izazvalo uzbunu znanstvenika zbog ubrzavanja porasta razina mora, prema znanstvenom istraživanju objavljenom u četvrtak.
To odgovara ulijevanju dodatna tri milijuna tona vode u svjetske oceane dnevno, ili šest olimpijskih bazena svake sekunde.
Urušavanje ledenjaka i morske struje koje otapaju ledeni blok Grenlanda debeo dva do tri kilometra najveći su pojedinačni izvor porasta razina mora u 2019. i odgovorni su za 40 posto toga porasta ili za 1,5 milimetara, izvijestili su znanstvenici u časopisu Communications Earth & Environment.
Prošle je godine gubitak ledene mase bio najmanje 15 posto iznad ranijeg rekorda zabilježenog 2012., no znanstvenike više zabrinjavaju dugoročni trendovi.
2019. i još četiri godine rekordnih gubitaka sve su u proteklom desetljeću, kaže voditelj studije Ingo Sasgen, iz centra za polarna i morska istraživanja Helmholtze u Njemačkoj za Afp.
Kad bi se čitava ledena ploča Grenlanda otopila razine svjetskih mora porasle bi sedam metara.
Čak i umjereniji rast od nekoliko metara promijenio bi obalna područja i oteo prostore na kojima danas žive stotine milijuna ljudi.
Do 2000. ledena ploča Greenlanda koja pokriva površinu veličine tri Francuske akumulirala je toliko leda koliko je gubila. Gubitak je bio nadomještan svježim snijegom koji bi padao.
No u protekla dva desetljeća tempo globalnog zagrijavanja poremetio je tu ravnotežu.
Jaz se počeo širiti, prema studiji koja se oslanja na satelitske podatke iz proteklih gotovo 20 godina.
Vremenske promjene, koje su također posljedica klimatskih promjena, rezultirale su manjim slojem oblaka i stoga s manje snijega. Ti sustavi rezultirali su s više toplijih i sunčanih dana što je ubrzalo gubitak mase.
U 2019. ledena je ploča izgubila ukupno 1,13 bilijuna tona od čega 45 posto otpada na klizanje ledenjaka u more, a 55 posto na otapanje leda, kaže Sasgen. Ploča je 'vratila' oko 600 milijarda tona oborinama.
Studija objavljena prošlog tjedna u istom časopisu zaključila je da je ledena ploča na Grenlandu prošla prekretnicu i sada je osuđena na raspad, no nije jasno u kojem vremenu.
Sasgen kaže kako je prerano reći je li dosegnuta točka s koje nema povratka no suglasan je da će ledena ploča vjerojatno nastaviti gubiti masu čak i u hladnijim godinama.
No to ne znači da nije više važno pokušati ograničiti globalno zagrijavanje, dodaje on.
Svaki djelić stupnja koji smanjite u smislu zagrijavanja smanjit će porast razine mora i u razmjerima i u brzini.
Znanstvenica Twila Moon sa sveučilišta University of Colorado kaže da je ledena ploča gubila masu svake godine u proteklih 20 godina.
Ako svima do sada nisu zvonila zvona na uzbunu, sada bi morala.
Od 1992. do 2018. Grenland je izgubio oko četiri bilijuna tona mase izazivajući prosječni porast razine mora za 11 milimetara, prema radu objavljenom u prosincu 2019. u časopisu Nature.
