Bakterijske infekcije drugi su vodeći uzrok smrti u svijetu nakon bolesti srca, pokazala je opsežna studija objavljena u utorak, u kojoj se Staphylococcus aureus (zlatni stafilokok) i pneumokok spominju kao dvije najsmrtonosnije bakterije.

tri vijesti o kojima se priča Netflix, ilustracija We're goin' up, up, up… Jeste li ga pogledali? Ovo je najgledaniji film na Netflixu svih vremena Otkrivanje štetnih stanica u tijelu, ilustracija Radikalan i drugačiji pristup S rakom se može "pregovarati": Znanstvenici otkrivaju možda najmoćniju strategiju za svladavanje te smrtonosne bolesti Pandemija, ilustracija Mogu li te promjene nestati? Otkrili neočekivanu posljedicu pandemije: Čak i kod ljudi koji nikada nisu bili zaraženi

Studijom, čiji su rezultati objavljeni u časopisu Lancet, selekcionirano je tridesetak bakterija, najčešćih uzročnika infekcija te su znanstvenici pokušali procijeniti koliko je smrtnih slučajeva s njima povezano.

Istraživanje je provedeno u sklopu takozvanog 'globalnog tereta bolesti'.

Ovaj golemi istraživački program, koji financira Zaklada Billa Gatesa, neusporedivih je razmjera i u njega je uključeno nekoliko tisuća istraživača iz brojnih zemalja svijeta.

Autori studije su zaključili da smrti povezane s proučavanim bakterijama predstavljaju drugi vodeći uzrok smrti u svijetu nakon koronarnih bolesti srca, među kojima se ističu srčani udari.

Od 7,7 milijuna smrtnih slučajeva povezanih s bakterijskim infekcijama svaki osmi pripisuje se posljedicama zaraze zlatnim stafilokokom i pneumokokom. Ovi podaci datiraju iz 2019. godine, u vrijeme prije pandemije covida-19.

Od tridesetak selekcioniranih bakterija, njih pet uzrok je više od polovice smrtnih ishoda: staphylococcus aureus, Escherichia coli, pneumococcus, Klebsellia pneumoniae i bacillus pyocyanin.

Staphylococcus aureus je "vodeći uzrok smrti prouzročen bakterijskom infekcijom u 135 zemalja", pokazala je studija.

No u djece mlađe od pet godina najsmrtonosnije su pneumokokne infekcije.

Znanstvenici kažu da su ovi rezultati jasan pokazatelj da su bakterijske infekcije hitan prioritet u javnom zdravstvu.

Stoga pozivaju na angažman na prevenciji infekcija, mudrije propisivanje antibiotika, osobito zato da bi se izbjegla rezistentnost na te lijekove, kao i na učinkovitiju primjenu cjepiva.